Regija

GRAĐANI ŽUPANIJE SVE DEBLJI Draži im je kečap od ribe, zelje mijenjaju za grickalice

0

Hrvatski građani najdeblji su u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta nas godišnje 1,7 milijardi eura. Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Djeca su nam peta najdeblja nacija, a odrasli prvaci Europe! Podaci izneseni uz Hrvatski dan debljine 16. ožujka zvone na uzbunu i potiču pitanje kakvo je stanje s kilažom na krajnjem jugu, piše Dubrovački vjesnik.

NA JUGU BRINE KILAŽA

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije prim. dr. sc. Ankica Džono Boban potvrđuje da imamo razloga za brigu:

– Nažalost, trend porasta broja stanovnika Hrvatske koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu je zabrinjavajući za oba spola. Rezultati zadnjeg istraživanja (2019.) pokazuju da je udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom porastao za 9 posto u odnosu na istraživanje iz 2015. godine. Taj rast je značajno veći u odnosu na porast od 2 posto na razini Europske unije. Dijagnozu debljine kod nas sve više bilježe liječnici obiteljske medicine kod oba spola. Međutim, upućivanje na stručnu pomoć i liječenje osoba s debljinom još je nedovoljno. Jasno treba reći da je debljina puno više od estetskog izgleda. Ona je kronična bolest. Osim što ugrožava zdravlje, ometa i liječenje drugih kroničnih bolesti. Ključno je osvijestiti poznavanje osobne dnevne potrošnje kalorija u odnosu na njihov unos. Debljina već ima pandemijske razmjere, a oboljele osobe lošiju kvalitetu života. Debljina nije samo zdravstveni problem, nego ima psihološke, socijalne i ekonomske posljedice na individualnoj i društvenoj razini – kaže Džono Boban koju je Dubrovački vjesnik pitao je li i u kolikoj mjeri pučanstvo Dubrovačko-neretvanske županije u boljoj poziciji od ostatka Hrvatske po tjelesnoj težini?

– Naša županija, pomorski orijentirana s tradicijom mediteranske prehrane koja je zlatni standard za očuvanje zdravlja, ima temelje za puno bolju sliku vezanu za tjelesnu masu (težinu). Međutim, suvremeni ubrzani tempo života i marketinške ponude raznovrsnih nutritivno siromašnih proizvoda superiorno su nadjačali dobre prehrambene korijene. U istraživanju 2003. godine Dubrovačko-neretvanska županija bila je u skupini županija s najvećim udjelom odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom: muškarci 50 do 56 posto, a žene od 37 do 46 posto. Nasuprot tome, po udjelu pretilih žena naša županija bila je u skupini županija s najmanjim udjelom od 9 posto, a po udjelu pretilih muškaraca u skupini županija sa srednjim vrijednostima, 18 posto – otkriva sugovornica i napominje kako se iz zadnjeg istraživanja o životnim navikama hrvatskih građana nažalost ne mogu dobiti podaci za županiju, jer je uzorak za istraživanje bio reprezentativan na nacionalnoj razini.

Novinara Dubrovačkog je zanimalo i što bismo trebali jesti, a što izbjegavati ako ne želimo probleme s kilogramima, te u kolikoj mjeri prehranu treba kombinirati s tjelovježbom?

– Do prekomjerne tjelesne mase i debljine dolazi zbog energetske neravnoteže odnosno pretjeranog unosa energije u odnosu na energetsku potrošnju. Danas, uz sjedilački način života te nedovoljnu i neredovitu tjelesnu aktivnost, vodeći uzrok u dobivanju kilograma je energetski bogata a nutritivno siromašna hrana i povećane količine pojedinih obroka. Na prvom mjestu treba izbjegavati proizvode bogate rafiniranim šećerom. Osim bombona, keksa, grickalica, peciva, pekarskih i drugih proizvoda, treba biti svjestan da mnogi prerađeni proizvodi odnosno procesirana hrana sadrže šećer dodan u tijeku prerade, tzv. skriveni šećer. Među proizvodima koji se najčešće konzumiraju i predstavljaju izvor skrivenih šećera su pića s dodanim šećerom kao što su gotovi sokovi, posebno gazirana pića, sportska pića i ledeni čaj, kečap i drugi gotovi umaci i preljevi, gotovi voćni jogurti i drugi mliječni deserti, kao gotovi pudinzi, juhe iz vrećica, energetske pločice te brojna gotova jela. Svakako treba naći zamjene za hranu sa skrivenim šećerom. Primjerice, umjesto slatkiša i grickalica jesti svježe voće, umjesto gotovih sokova piti prirodni nezaslađeni sok, vodu ili nezaslađeni čaj, umjesto gotovog voćnog jogurta koristiti svježe voće i jogurt. Ako se i konzumira prerađena gotova hrana i proizvodi sa skrivenim šećerom, onda se treba smanjiti učestalost njihovog konzumiranja i količina obroka, a sve uskladiti s potrošnjom energije kako se višak unesenog šećera ne bi taložio u masno tkivo. Prilikom kupovine uvijek treba pročitati deklaraciju na proizvodu, posebno ako postoje oznake da proizvod ima “smanjeni udio masti”. Naime, takvi proizvodi često imaju dodani šećer kako bi im se poboljšao okus – ističe stručnjakinja.