Protekla godina za Luku Ploče bila je najuspješnija u 70 godina dugoj povijesti te kompanije. Luka Ploče je 2022. godinu završila s ostvarenom neto dobiti od gotovo 50 milijuna kuna, a mogu se pohvaliti i rekordnim pretovarom u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna tona.
O rezultatima poslovanja, planovima, ali i utjecaju rusko – ukrajinske krize na poslovanje Južni.hr razgovarao je s predsjednikom Uprave Luke Ploče Hrvojem Livajom koji je, uz ostalo, rekao kako je za postignute rezultate posebno zaslužan predan rad svakog zaposlenika pojedinačno.
– Poslovna 2022. bila je najuspješnija godina u povijesti Luke Ploče. Za te rezultate zaslužan je predan rad svakog zaposlenika pojedinačno. Oni stvarno zaslužuju čestitke i zahvalnost. Ovakvi rezultati daju nam također i samopouzdanje da ćemo nastaviti poslovanje na tim razinama – govori na početku Livaja.
Prije nekoliko godina Luka Ploče dobila je novi terminal za rasute terete, što je, vjerujem, znatno povećalo konkurentnost. Kakvi su daljnji planovi u modernizaciji?
– Terminal za rasute terete je pušten u rad 2019. godine i znatno je povećao konkuretnost te nam dao dodatne skladišne kapacitete i ubrzao sami istovar broda. Tu bih naveo da ako uspoređujemo iskrcajne norme s ostalim lukama u Europi možemo reći da smo dosegli iskrcajne norme koje su na razini najboljih europskih luka isto i EBITDA marža ostvarena iz osnovne djelatnosti je na razini najboljih europskih luka i iznosi preko 40 posto. Najvažniji od prestojećih strateških projekata je povećanje i unapređenje kapaciteta na kontejnerskom terminalu u okviru razvoja Luke Ploče kao pametne zelene luke.
Koliki je utjecaj na rad tvrtke imala rusko – ukrajinska kriza?
– Što se tiče rusko – ukrajinske krize ona nam je donijela pozitivne efekte zato što su se globalni logistički tokovi poremetili uslijed rata. Naime, sjeverne luke su postale zagušene, a i Crno more je dosta blizu ratnom području pa su zbog toga poskupila osiguranja za brodove, što je poskupilo i taj pravac, a i prisutna je velika zatrpanost. To je sve Luci Ploče donijelo dodatnog posla, odnosno tereta. Primjera radi, nama je oko 90 posto prihoda prije dolazilo iz poslovanja s Bosnom i Hercegovinom, ako pričamo o osnovnoj lučkog djelatnosti, dok je prošle godine udio BiH iznosio oko 6o do 65 posto. Povećao se udio srednje Europe i Italije, ako gledamo u geografskom segmentu.
Ostatak razgovora pročitajte na poveznici.
Foto: Lidermedia