By Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je u srijedu na e-savjetovanju prijedlog školskog kalendara. Po njemu, nova nastavna godina počinje 4. rujna 2023., a završava 21. lipnja 2024. godine, odnosno 17. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole, javlja Jutarnji list.
Prvi odmor, onaj jesenski, za učenike počinje 2. studenoga 2023. godine i traje do 3. studenoga 2023. godine, s tim da nastava počinje 6. studenoga 2023. godine. Zimski praznici ponovo su podijeljeni u dva dijela – prvi dio od 27. prosinca 2023. do 5. siječnja 2024. godine, s tim da nastava počinje 8. siječnja.
Drugi dio zimskog odmora počinje 19. veljače 2024. godine i završava 23. veljače 2024. godine (nastava počinje 26. veljače).
Dio prosvjetara za zimske praznike u komadu
Proljetni odmor za učenike počinje 28. ožujka 2024. godine, službeno završava 5. travnja 2024. godine, a s nastavom se kreće od 8. travnja, stoji u Nacrtu odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2023./24.
Sudionici javne rasprave otvorili su raspravu o trajanju zimskih praznika. Dio prosvjetara smatra kako zimske praznike treba vratiti na staro, odnosno organizirati ih u komadu kao što je bilo nekad. Drugima pak odgovara praksa s češćim, ali kraćim odmorima.
“Radim već 18 godina u srednjoj školi i smatram da dijeljenje zimskih praznika na dva dijela dodatno otežava nastavni proces, jer je učenicima nakon praznika u veljači opet potreban period privikavanja. Smatram kako je kontinuitet u usvajanju gradiva nužan i olakšava objektivno vrednovanje, kako nama nastavnicima tako i učenicima”, stoji u jednom od komentara.
Oni koji se zalažu za zimske praznike u komadu, odnosno u trajanju od dva i pol tjedna, kao argument navode kako dijeljenje praznika na dva dijela otežava i učenicima i učiteljima.
U raspravi je – i ovoga puta – problematiziran kasni datum završetka nastavne godine.
Pitanje kasnog završetka školske godine
‘Krajnje je vrijeme razmisliti o završetku nastavne godine, koja već nekoliko godina završava krajem lipnja kada su temperature, uglavnom, iznad 30 stupnjeva Celzijusa. Radim u školi koja ima klima uređaje, ali takvih je u RH malo. Realizacija nastave zadnji tjedan nastave je uglavnom samo formalna jer su uvjeti, realno, nemogući. No, uvidom u dnevnike prijašnjih godina, radnih dana, u ovakvom planiranju, ima više od 175’, stoji u jednom od komentara.
Naime, nastava se organizira u najmanje 175 nastavnih dana, a za učenike završnih razreda srednje škole najmanje u 160 nastavnih dana.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja svake godine donosi novi školski kalendar, a ovoga puta u javnoj se raspravi pojavio prijedlog koji je već prvoga dana javne rasprave dobio podršku učitelja i nastavnika. Po njemu, u škole bi trebalo uvesti nenastavni dan i to 6. listopada kada se obilježava Svjetski dan učitelja. Time bi se, smatraju, barem malo pažnje posvetilo dignitetu prosvjetnih djelatnika. Dan učitelja trebalo bi u školama obilježiti prigodnim programima umjesto nastavom, predlažu prosvjetari.
Nacrt školskog kalendara je u javnoj raspravi do 31. ožujka.
