By Od 20. srpnja ove godine svaki građanin Hrvatske morao bi moći, ako ga to zanima, provjeriti na što je neka institucija ili ustanova, bilo nacionalna, bilo lokalna, potrošila novac, od koga je i za koliko novca nabavila neku robu i uslugu.
Primjerice, za koliko novca je neka općina kupila lampe za javnu rasvjetu, koliko su koštali radovi na obnovi fasade u lokalnoj školi i tko ih je izveo, ili koliko su koštali medicinski aparati ili materijal što ih je kupila neka bolnica. Građani će se za to morati strpjeti do 20. srpnja jer je to krajnji rok u kojem sve razine vlasti moraju početi objavljivati svaki trošak koji su pokrili javnim novcem. I u toj objavi bit će dužni dati samo podatke za prethodni mjesec, odnosno lipanj. Nakon toga stalno će, najkasnije do 20. u mjesecu, morati objavljivati troškove za prethodni mjesec, piše Novi list.
Golem posao
Tako se predlaže Naputkom o okvirnom sadržaju, minimalnom skupu podataka te načinu objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama lokalne i područne samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne samouprave što ga je ovih dana Ministarstvo financija pustilo u javnu raspravu. Iza tog se glomaznog i formalnog naziva krije dokument od samo sedam članaka, ali on svim tijelima i institucijama, a u Hrvatskoj ih je na tisuće koji troše javni novac, propisuje model po kojem javnost moraju obavijestiti o tome kako su trošili taj novac. Objava mora biti u takvom formatu da svima bude lako pretraživa i razumljiva. To praktički znači da svaka općina mora javnost obavijestiti koliko je, primjerice, kupila uredskog materijala i od koga, ali da to mora učiniti i svaka ustanova u toj općini, da isto moraju postupati i gradovi i županije, ali i svaka škola, dom zdravlja, vatrogasno društvo, kulturne ustanove, svi oni koji dobivaju novac iz lokalnih ili županijskih proračuna. Svoje troškove morat će otkriti i lokalna komunalna poduzeća. Prema registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, samo grad Rijeka ima 87 takvih institucija i ustanova.
Isto je i s korisnicima državnog proračuna, ministarstvima, uredima, sveučilištima, ali i izvanproračunskim korisnicima poput mirovinskog i zdravstvenog fonda, Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama. Podaci o tome od koga i što kupuju na državnoj su razini ipak i dosad barem dijelom postojali preko Državne riznice, ali za lokalne i regionalne vlasti ovo je potpuna novost.
Oni su sada dužni objaviti svaku isplatu prema tijelima javne vlasti, trgovačkim društvima, zadrugama, udrugama, ustanovama, zakladama i drugim pravnim osobama, međunarodnim organizacijama, međunarodnim institucijama, tijelima EU-a, inozemnim vladama, obrtima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te fizičkim osobama koje im isporučuju dobra i usluge.
Oni koji nemaju svoje mrežne stranice dužni su objavljivati informacije o trošenju sredstava na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva ili na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Protuprijedlog Udruge gradova
Do stupanja na snagu naputka ima još dva mjeseca, a do njegove provedbe pola godine, pa je moguće da oni koji ne žele objavljivati podatke ili tehnički na to nisu spremni, pokušaju ishoditi odgodu ili umanjiti broj podataka koje moraju objaviti. Zanimljiv je komentar stigao iz Udruge gradova koja smatra da je ‘obvezna mjesečna učestalost objave predmetnih podataka neadekvatna’.
– Predlažemo da se obvezni rok objave uskladi s rokovima za polugodišnje izvješćivanje, odnosno godišnje izvješćivanje u slučaju drugog polugodišta, odnosno da se podaci objavljuju samo dva puta godišnje.
Kažu da jedinicama lokalne samouprave koje imaju tehničke i kadrovske resurse treba ostaviti slobodu da podatke objavljuju u realnom vremenu ili drugim rokovima kraćim od polugodišta.
