By Kako su već mediji pisali, poštar Ante (51) dobio je u siječnju prošle godine otkaz nakon što je Hrvatska pošta utvrdila da je za vrijeme dugotrajnog bolovanja nastupio na malonogometnom turniru te se bavio građevinskim radovima, prenosi Slobodna Dalmacija.
Nakon otkaza Ante je podnio tužbu protiv Pošte te je tražio da ga vrate na posao. Pošta tvrdi da je Ante zbog tegoba s rukom i nogom na bolovanju bio gotovo dvije godine.
“Tražili smo kontrolu bolovanja u veljači 2020. te mu je temeljem toga zatvoreno bolovanje po toj osnovi, a slijedećeg dana je otvorio bolovanje po drugoj osnovi zbog psihičkih problema”, poručila je Pošta.
Sud je zaključio kako je poštar opravdano bio na bolovanju, ali da je opravdan i otkaz. Presuda kojom je odbijen poštarov zahtjev da ga se vrati na posao nepravomoćna je i na nju se može žaliti u zakonom propisanom roku od 15 dana.
POJAŠNJENJE HZZO-a:
Smijemo li na bolovanju u šetnju? Tko provodi kontrole i kolike su kazne za one koji zlorabe bolovanje? Tko je dužan upozoriti pacijenta o njegovim pravima, ali i onome što mu je zabranjeno?
Nakon otvaranja bolovanja – što oboljela osoba smije, a što ne? Za kontrolu bolovanja zadužen je HZZO, od kojeg doznajemo odgovore na pitanja o vremenu tijekom kojeg je zaposlenik na bolovanju, piše Dnevnik.hr.
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad “utvrđuje izabrani doktor u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva”, navode u HZZO-u.
Izabrani doktor daje upute
Ističu kako je sve vezano uz bolovanje u izravnoj nadležnosti izabranog doktora koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem osiguranika.
“Izabrani doktor s obzirom na zdravstveno stanje daje uputu pacijentu vezano za korištenje privremene nesposobnosti za rad. Očekuje se od osigurane osobe da će s obzirom na svoje zdravstveno stanje postupiti odgovorno te se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće izlagati naporima koji bi mogli ugroziti zdravlje. Ako je osigurana osoba u stanju da dođe kod liječnika na kontrolu i obavi nužne radnje, izabrani doktor u tom će smjeru i dati svoje upute”, navode u HZZO-u.
Dakle, sve ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje oboljelog pacijenta. No, kako dodaju – nema putovanja iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika.
Kad oboljeli nema pravo na naknadu plaće?
Oboljeli nema pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
-ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
-ako ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,
-ako namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad,
-ako za vrijeme bolovanja radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.),
-ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu bolovanja,
-ako izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način.
U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih, poručuju u HZZO-u.
HZZO provodi kontrole
HZZO provodi kontrolu bolovanja (privremene nesposobnosti za rad) bilo temeljem vlastite procjene kod, primjerice, povećane stope bolovanja ili na zahtjev poslodavca radnika koji koristi bolovanje.
Kontrolom utvrđuju postoji li razlog za bolovanje, treba li ono i dalje trajati, jesu li ispunjeni uvjeti za zatvaranje bolovanja i je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti za vrijeme trajanja bolovanja.
Kontrolirali gotovo 35 tisuća bolovanja
HZZO je u protekloj godini od siječnja do studenog, prema trenutno dostupnim podacima, kontrole bolovanja obavio u 9502 ordinacije, pri čemu je kontrolirano 34.995 bolovanja.
“Kontrola privremene nesposobnosti za rad obavlja se kao redovna ili kao izvanredna kontrola na zahtjev poslodavaca ili ovlaštenog radnika HZZO-a ili u drugim slučajevima sumnje/saznanja za moguću zlouporabu privremene nesposobnosti za rad. Zbog nepoštivanja ugovornih obaveza HZZO može ugovornim partnerima izreći različite mjere: opomene, opomene s naplatom štete, opomene s novčanom kaznom, opomene s novčanom kaznom i naplatom štete, opomena pred raskid ugovora, a može biti pokrenut i postupak za raskid ugovora”, navode u HZZO-u.
