Tržištu u Dalmaciji, kao uostalom cijeloj Hrvatskoj, najviše nedostaju radnici obrtničkih i industrijskih zanimanja sa završenom trogodišnjom srednjom školom, kao i visokoobrazovani ljudi s diplomom u rukama – višegodišnja je hrvatska priča koju potvrđuju i najnovije Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
HZZ te preporuke tradicionalno objavljuje početkom godine kako bi nositeljima upisnih politika i pružateljima stipendija, prije svega na lokalnoj razini, a sukladno potrebama njihova tržišta rada, dao smjernice upis kojih srednjoškolskih i studijskih programa u nadolazećoj školskoj i akademskoj godini poticati (i novčano stimulirati), a gdje bi trebalo napraviti “rezove”.
Naravno, u Dalmaciji, kao i u brojnim drugim hrvatskim područjima, ne izvode se svi studiji za čijim diplomantima postoji potreba na domicilnom tržištu rada. Međutim, budućim srednjoškolcima i akademskim građanima koji se žele vratiti u svoja prebivališta dobro je znati koje im kvalifikacije jamče sigurno zaposlenje “na rodnoj grudi”.
Kako piše Slobodna Dalmacija, u četiri dalmatinske županije, sudeći prema preporukama HZZ-a, a rekli bismo i očekivano, na posao sigurno ne bi trebali čekati budući kuhari i konobari, čije podizanje upisnih kvota i stipendiranje HZZ predlaže na cijelom području od Zadra do Dubrovnika te otoka. Međutim, tu je i cijela lista traženih trogodišnjih zanimanja, koja je iz godine u godinu na dalmatinskom području sve duža.
Među četverogodišnjim i petogodišnjim programima već dugi niz godina prednjače medicinske sestre, dok od VSS zanimanja, također bez većih iznenađenja, cijeloj Dalmaciji trebaju, uz ostale, liječnici, logopedi, rehabilitatori, psiholozi, pedagozi, računalni stručnjaci, inženjeri strojarstva i, neizbježno gorući problem posljednjih godina u cijeloj zemlji – nedostaju STEM nastavnici, odnosno prije svega diplomirani nastavnici fizike, matematike i informatike.
Te nastavnike trebaju sve dalmatinske županije, a ove su godine dospjeli i na “otočnu listu”, odnosno našli su se na popisu sveučilišnih programa za kojima postoji potreba na otocima Braču, Hvaru i Visu (jedno od ukupno tri područja na koje HZZ dijeli Splitsko-dalmatinsku županiju).
Zanimljivo je da povećanje upisnih kvota i stipendiranje budućih kuhara i konobara HZZ ne predlaže jedino za područje gradova Imotskog, Sinja, Trilja, Vrgorca i Vrlike u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To, naravno, ne znači da oni nisu zapošljivi, nego jednostavno da na tom području trenutačno nisu među primarno potrebnom radnom snagom.
Uz ova dva, na listi za povećani upis i stipendiranje u dalmatinskim županijama cijeli je niz trogodišnjih zanimanja s čijim upisom sigurno nećete pogriješiti: Dalmaciji tako trebaju i školovani slastičari, mesari, pekari, a osobito zidari, stolari, bravari, ličioci-soboslikari, instalateri grijanja i klimatizacije, vozači motornih vozila, elektroinstalateri, vodoinstalateri, keramičari, CNC operateri i brojni drugi.
VOZAČI AUTOBUSA
Uz to, u Zadarskoj županiji preporučuju se i veće kvote za vrtlare, dimnjačare i staklare, u Šibensko-kninskoj županiji od ove godine i za brodocjevare. U gradovima Kaštelima, Makarskoj, Omišu, Solinu, Splitu i Trogiru još su se na popisu zanimanja za kojima postoji potreba našli, primjerice, brodomehaničari i monteri suhe gradnje, u Imotskom i drugim gradovima Dalmatinske zagore autoelektričari, automehaničari i – kozmetičari, a na otocima Braču, Hvaru i Visu te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i klesari.
Zanimljivo je da se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čija je lista poželjnih trogodišnjih srednjoškolskih programa znatno šira u odnosu na proteklu godinu, preporučuje povećanje upisnih kvota, uz ostalo, i za vozače autobusa.
Ukratko, svijećom treba tražiti trogodišnje srednjoškolsko zanimanje čije se smanjenje upisnih kvota preporučuje za područje Dalmacije. Pronašli smo svega tri: u Šibensko-kninskoj županiji HZZ predlaže manje upisa u program elektromehaničara, a u Zadarskoj smanjenje kvota za upis cvjećara i šivača odjeće!
Druga je priča s četverogodišnjim i petogodišnjim srednjoškolskim programima, gdje su liste potrebnih zanimanja znatno kraće. Uz medicinske sestre, eventualno su tu još turističko-hotelijerski komercijalisti (područje Splita te otoka u SDŽ), zdravstveno-laboratorijski tehničari (Šibensko-kninska županija), farmaceutski tehničari i tehničari zaštite osoba i imovine (Zadarska županija), tehničari za električne strojeve s primijenjenim računalstvom i web-dizajneri (Split i drugi obalni gradovi u SDŽ), elektrotehničari i strojarski računalni tehničari (Imotski i drugi gradovi u Zagori) i sl.
Zanimljivo je uočiti i kako je posljednjih godina među stručnim studijima vodeća fizioterapija ove godine gotovo iščeznula s popisa zanimanja čiji upis treba stimulirati na području Dalmacije. Pronašli smo je jedino u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje se preporučuje povećani upis studenata stručnih studija sestrinstva te fizioterapije, dok je na ostalim dalmatinskim područjima (čak i kad je riječ o srednjoškolskim programima za fizioterapeutskog tehničara) nema na listi poželjnih.
TRAŽE SE I UČITELJI
Zato je dugačka lista sveučilišnih studija čiji bi upis trebalo stimulirati zbog potreba tržišta rada u Dalmaciji. Osim prethodno navedenih programa, pretežito zdravstvene i edukacijsko-rehabilitacijske struke te STEM nastavničkih studija, kao i pedagogije, psihologije i računarstva, velike potrebe postoje i za diplomiranim farmaceutima (Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija), diplomantima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija), socijalnim radnicima, diplomiranim inženjerima strojarstva, građevinarstva i elektrotehnike.
U sva tri područja Splitsko-dalmatinske županije velika je potreba i za završenim studentima brodogradnje, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i za diplomiranim učiteljima.
Iako liste nepoželjnih studija, dakle onih na kojima bi trebalo smanjiti kvote i stipendije, nisu predugačke, ipak se, tradicionalno, izdvaja jedan studij – (poslovna) ekonomija uvjerljivo je jedini studijski program koji se na listi “nepoželjnih” našao u sve četiri dalmatinske županije!