By U Baćini, na području Sladinac, tijekom realizacije kapitalnog projekta Aglomeracije, u iskopu u Jadranskoj magistrali, pronađena su, za sada, tri groba iz nepoznatoga razdoblja. Grobovi su očišćeni, dokumentirani i snimljeni i za sada je nemoguće utvrditi iz kojeg vremena datiraju. Jedini trag je srebreni dubrovački dinar koji je, uz ostatke kostiju, pronađen u jednome grobu. Nakon ovoga otkrića, započeo je arheološki nadzor nad ovim lokalitetom, jer se ne isključuje mogućnost novih pronalazaka tijekom radova koji slijede.
Posebice zbog toga što su, prema riječima Tonija Glučine, ravnatelja Arheološkog muzeja Narona, uz samo gradilište otkriveni i ostaci arhitekture za koju se još ne zna što predstavlja i iz kojeg vremenskog perioda potječe. Radovi se stoga izvode s pojačanim oprezom, jer spomenutom trasom prolazi voda, struja, kanalizacija, te telefonski i telekomunikacijski kablovi.
A svega nekoliko metara od iskopa, uz samu Jadransku magistralu, nalaze se ostaci kršćanske crkve svetoga Andrije, zbog koje je 60-ih godina prošloga stoljeća, prema pričanju starijih mještana Baćine, na tome dijelu promijenjena trasa magistrale. Crkva potječe iz 6. stoljeća i, kako ravnatelj Glučina ističe, bila je to zavidna građevina za svoje vrijeme s lijepom opremom u kasno antičko doba. Glavne konture crkve sačuvane su do danas, a unutar građevine sačuvan je sarkofag s poklopcem.
Uz ostatke crkve nalazi se ploča iz 3. stoljeća posvećena Murijanu Sekundu, koji je živio, kako piše, 25 godina manje tri mjeseca. Postavila ju je “veoma nesretna sekundina”, a natpis je svojevremeno preveo fra Karlo Jurišić.
“Riječ je o jako bogatom arheološkom nalazištu, ovo je pravi El Dorado što se tiče arheologije. Očito je Baćina oduvijek bila jako atraktivno područje za naseljavanje. Nalazište treba sačuvati, kada je crkva u pitanju neophodno je konzervirati zidove, a interpretacijskom tablom prezentirati lokalitet”, smatra Toni Glučina.
Podsjetimo, nekoliko stotina metara od ove lokacije, prije nekoliko godina, također uz samu državnu cestu, pronađeni su grobovi iz helenističkog razdoblja, iz 3. stoljeća prije Krista, s uvoznim materijalom podrijetlom iz južne Italije. Od nalaza, pronađena su brojna koplja, što upućuje na ratnički ukop, te razni brončani nakit, staklene perlice i novčići.
Piše i foto: Ante Šunjić/Dubrovački vjesnik
