Zanimljivo je bilo u prepunom makarskom Prezentacijskom centru JU Park prirode Biokovo ‘‘Adrion – srce planine‘‘ gdje je održano predstavljanje osmogodišnjih rezultata arheoloških istraživanja provedenih na Biokovu.
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, riječ je o istraživanjima koja se na području Parka sustavno provode od 2016. godine, a kojima su obuhvaćena sva razdoblja prošlosti, od prapovijesti pa sve do modernizma i izgradnje Odašiljača na Sv. Juri.
Istraživanja su vodili znanstvenici Sveučilišta u Zadru, Odjela arheologije i povijesti umjetnosti, izv.prof.dr.sc. Željko Miletić i izv.prof.dr.sc. Silvija Bekavac, zajedno sa svojim studentima.
Puno se toga u zadnjih osam godina istražilo i otkrilo u arheologiji i kulturnom krajobrazu Biokova. Zasigurno jedan od najvažnijih produkata istraživanja je tumul – najstariji u cetinskoj kulturi te ujedno i grob na najvećoj nadmorskoj visini.
Uz Miletića i Bekavac, rezultate arheoloških istraživanja prezentirali su asistentica Sveučilišta u Zadru Antonela Čelan i Dora Štublin koja je posjetiteljima otkrila sve o prostornim analizama i upotrebi suvremene tehnologije koja je pomogla u otkrivanju moguće lokacije naselja prvih stočarskih zajednica na Biokovu.
Kratka i zanimljiva predavanja profesora i znanstvenika popraćena su degustacijom biokovske prapovijesne slastice – slanog i slatkog orza, a koju je pripremio Michael Quinn, istraživač prapovijesne prehrane.
Uz ječam, uzvanici su imali prilike probati i domaću rakiju ‘‘Slatku bodlju‘‘ koju su sudionici istraživanja spravili od borovih iglica ubranih na Vošcu.
U istom arheološkom tonu, radionica se održala i sutradan i to za malo mlađu populaciju koja je upoznata sa osnovama arheologije i praktičnim arheološkim radom.
Kako je kazao Slavo Jakša, ravnatelj JU Park prirode Biokovo koji se zahvalio istraživačima, arheologija je rudarski posao.
– Sati i sati hoda daleko od civilizacije i tisuće malih koraka i napredaka su u konačnici doveli do današnjih rezultata.
Našoj ustanovi je obveza promicati interes Biokova, a možda u skoroj budućnosti doživimo da posjetitelji dođu u naš Park baš i prvenstveno zbog ovih istraživanja, a ne samo nekih drugih ljepota – kazao je Jakša.
Asistentica Antonela Čelan u istraživanjima na Biokovu sudjelovala je još kao studentica pa je Makaranima otkrila brojne dogodovštine prilikom terenskog rada, kazavši da su kroz dva projekta uspjeli doći do zapaženih rezultata.
Cilj je bio ustanoviti odnose među arheološkim instalacijama koje su se koristile pa sve preko adaptacija, reciklaža, pljački i devastacija koje su se događale na Biokovu.
ŠTO SU JELI?
– Velika se pažnja posvetila i mogućoj ishrani biokovskog čovjeka, a rezultat tog istraživanja upućuje na konzumiranje namirnica koje su u velikoj mjeri i danas zastupljene u našoj prehrani – od žitarica, mahunarki, zelja, do mlijeka i meda – kazala je Čelan.
Nadalje, prema riječima Silvije Bekavac koja je govorila o arheološkim istraživanjima prapovijesnih grobova na Biokovu, sve je započelo 2016. godine na predjelu Podglogovik gdje su zastupljena sva razdoblja prošlosti, od prapovijesti do danas.
U prvim godinama istraživanja, koncentrirali su se na prapovijesne grobne humke – tumule kojih je na Podglogoviku pronađeno više od 60, a koji na ovom prostoru datiraju još od 3. tisućljeća prije Krista, dolaskom Indoeuropljana.
Nakon naseljavanja, donijeli su nove karakteristike života i pokapanja.
– Karakteristične su kamene grobne škrinje u kojima su se pokojnici pokapali u zgrčenom ili fetalnom položaju što ukazuje na vjerovanje da njihovi pokojnici vječno spavaju.
Biokovski tumuli su velikih dimenzija pa najveći ima promjer od 20, a visinu do 15 metara i služili su za više ukopa.
Na temelju samo malog dijela kosti, može se saznati jako puno podataka o životu ljudi pa se može odrediti spol i dob pokojnika, bolesti koje je osoba imala, ishranu i način života– kazala je Bekavac.
TUMULI NA LOKVI
Istraživanja tumula vršena su i na predjelu Lokva gdje je riječ o drugoj prapovijesnoj zajednici koja je u drugom razdoblju živjela na prostoru Biokova.
U tim tumulima uz planinarsku kuću ‘‘Slobodan Ravlić‘‘, a koji su dosta devastirani, pronađeni su ljudski posmrtni ostaci u ispruženom položaju što ukazuje na srednjovjekovne ukope iz 14. stoljeća.
U prvom grobu je sačuvan kostur u cjelini i riječ je o muškarcu od 25 godina što je za tadašnje vrijeme bila duboka starost, a kralježnica mu je bila u jako lošem stanju, dok je prema analizi zubi vidljivo da je još u ranoj fazi života doživio traumu i glad.
U drugom tumulu nalazio se kostur mladića od 16 do 18 godina, a koji je sahranjen 60 godina kasnije.
U trećem, prapovijesnom grobu pronađenom na većoj dubini, nalazio se kostur u zgrčenom položaju, a koji je u rukama držao posudu što prema ukrasima ukazuje na cetinsku kulturnu grupu, pa su ovaj ukop i posuda na najvišoj nadmorskoj visini, stari više od 4500 godina što je zainteresiralo svjetsku javnost.
Sva tri pokojnika bili su stočari koji su svoja stada čuvali na Biokovu.
– Egipćani su imali piramide, a mi imamo tumule – kazala je Bekavac, prenosi Slobodna.
By 
