By Bez obzira na rast plaća, pa i onih minimalnih, te činjenicu da posljednjih mjeseci inflacija posustaje, potrošači negoduju zbog visokih cijena. Posebno namirnica koje se svakodnevno konzumiraju i znatno opterećuju kućni proračun, a takav je slučaj i s kruhom.
Bio bijeli, polubijeli ili crni – za većinu građana kruh je preskup, piše HRT.
– Preskupo je, pogotovo za penzionere to je preskupo, kaže Ika Kurtović iz Rijeke.
– Cijene kruha išle su gore neopravdano previše. Naoko izgleda jeftino, međutim prevelika je marža, naglašava Ahmed Kozojević iz Rijeke.
– Svi naši govore: tako je u Njemačkoj, tako je na zapadu. Čekaj, ako je tako na zapadu, kakve su plaće na zapadu, pita se Augustin iz Rijeke.
Usporede li se cijene kruha u Hrvatskoj s onima u ostatku Europe, kod nas je 15 posto skuplji. Najskuplji je u Danskoj, najjeftiniji u Bugarskoj. Proizvođači pšenice smatraju da razloga za tako visoke cijene – nema.
– Kada uzmemo pšenicu, ona je pala u odnosu na godinu prije, kada uzmemo energente, oni su daleko jeftiniji nego godinu prije. Dakle, sve je otišlo prema dolje, a njihove cijene su u dva navrata rasle prema gore. Očito zadnji i predzadnji u lancu moraju znatno smanjiti svoje marže, a mislim da bi se time trebala pozabaviti i Vlada, naglašava Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Financijski podaci tvrtki koje se bave proizvodnjom kruha pokazuju da su im rezultati, u odnosu na 2022., višestruko bolji.
– Međutim to se ne radi definitivno o rezultatima iz redovnog poslovanja. Mi vidimo da je tvrtka koja ima najveću dobit ostvarila 6,7 posto povećanja dobiti u odnosu na prošlu godinu te smatramo da je to neki realan iznos povećanja dobiti za cijeli sektor, rekla je za HRT Nada Barišić iz Žitozajednice.
Pšenice proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, no često ona završi u izvozu, dok istodobno uvozimo velike količine smrznutog kruha i peciva. U tržišnoj ekonomiji kupuje onaj tko bolje plati.
– Velike države EU-a pa i svijeta velike količine proizvode i kod njih postoji industrija koja može preraditi sve te količine, pa čak i ove količine koje se nađu u Hrvatskoj, rekao je Željko Jukić iz Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U godinu dana pojedemo u prosjeku 45 kilograma kruha i peciva. Namirnica je to koju svakodnevno jedemo pa nam njezina skupoća i najteže pada.
Sever: Pohlepa i bezobrazluk
Sindikalist Krešimir Sever rekao je za HRT, govoreći o visokim cijenama kruha u Hrvatskoj, da za to doista nema nikakvog posebnog opravdanja, osim pohlepe i bezobrazluka.
Usporede li se cijene kruha u Hrvatskoj s onima u ostatku Europe, kod nas je 15 posto skuplji.
Sever je rekao da je od 2020. do 2024. došlo do enormnog skoka cijena.
– Naše su plaće izuzetno niske, kod nas je hrana apsolutno preskupa, rekao je također.
– Često se vidi da onaj uvozni kruh, koji se uvezao tko zna od kuda, po kojoj cijeni, ovdje se samo dogrijao i dopekao, ima iste cijene kao što je i ovaj ovdje, koji je ovdje stvaran u nizu postupaka, rekao je Sever.
Dodao je da su Talijani bojkotirali proizvođače tjestenine, kao što su i Turci učinili s pekarskim proizvodima, dok kod nas to jednostavno tako ne ide.
– Kod nas građani kupuju i cijene mogu biti sve dotle dok su to ljudi spremni platiti, a pri tome gunđati da je skupo, a doista jest preskupo, rekao je Sever.
Ustvrdio je da su peciva i kruh bezobrazno skupi, ali da se kruh mora jesti.
– To je strateška namirnica, to je strateški proizvod, tu bi trebalo imati više razumijevanja, ali pohlepa je očito jača od toga, izjavio je.
Što se tiče rasta minimalca od Nove godine na 970 eura bruto, Sever je rekao da ni nova minimalna plaća neće biti dostatna za dostojno življenje.
– I dalje tvrdimo da je ta minimalna plaća, bez obzira na znatna povećanja, preniska za dostojno življenje, zaključio je.
