By 
Mladi poljoprivrednik Josip Pejar jedini je stalno zaposlen u peteročlanoj obitelji. Prijeko potrebna financijska sredstva, osim u jednoj privatnoj firmi, pokušava osigurati u svojim nasadima mandarina i plantažama raznog povrća. Kako bi što kvalitetnije obrađivao zemlju i osigurao bolje prinose, javio se i dobio sredstva iz EU poticaja za kupnju mehanizacije, piše Dubrovački vjesnik. Kupio je traktor koji mu, tako je planirao, treba umnogome olakšati rad na tri lokacije na predjelu Lumbarda u Rogotinu, gdje je zasadio mandarine. Sredstva dobivena iz poticaja moraju se pravdati, odnosno zemlja mora biti obrađena.
Josipova zemlja jest obrađena, ali motikom, a ne traktorom, što je, znaju to i oni koji nisu poljoprivrednici, mnogo teže i zahtjevnije. Josip, naime, ne može koristiti kupljeni traktor jer ga ne može dovesti do svojih zemalja. Trebao bi to napraviti kroz prokop, više od kilometar dugačak plovni put, koji je, međutim potpuno zarastao i nije prohodan.
Prokop je iz Rogotina do rijeke Neretve, pričaju najstariji Rogotinjani, probijen dosta davno i služio je da ljudi iz mjesta mogu doći do imanja. Tadašnji vodeći ljudi iz mjesta tražili su najbolje jendečare ne samo iz Rogotina, nego i iz Komina i drugih mjesta, jer je to bio dugotrajan i težak posao. Kada je završen, lađama, koje su se lancale, prokopom su lokalni poljoprivrednici odlazili na svoje posjede. Prokopan je, kažu nam, prije “stare pruge”.
Loptanje snadležnošću
Da bi se danas mogao koristiti, trebalo bi ga očistiti, što nije pretjerano velika investicija. Jer, zbog takvog stanja mnogi poljoprivrednici su napustili svoje zemlje, koje su pretvorene u ledine. Ante Jerković je jedan od onih koji se još bori, ali ga ljuti inertnost i nezainteresiranost nadležnih institucija koje su godinama gluhe na vapaje iz Rogotina.
A tko bi prokop trebao očistiti, pitanje je na koje, uz sve napore, ne znamo odgovor. Mjesni odbor Rogotin obratio se Hrvatskim cestama, jer uz prokop prolazi Jadranska magistrala, kao i Županijskoj upravi za ceste, te Hrvatskim vodama.
”Hrvatske ceste održavaju pod dionice i pojas državne ceste DC 8 na području Grada Ploča shodno važećem Zakonu o cestama, a izvodile su i izvodit će i nadalje sve radove za koje su nadležne kao i one koji su nužno potrebni kako bi se njima osigurao nesmetan i siguran promet svih sudionika u cestovnom prometu. Međutim sukladno odredbama važećeg Zakona o vodama za predmetno nisu nadležne, nadasve što se radi o plovnom putu – kanalu, pa vas moramo uputiti da se za sva pitanja oko održavanja predmetnog “prokopa” obratite Hrvatskim vodama”, odgovorili su iz Hrvatskih cesta.
Prokop je državna cesta?
”Predmetni prokop upisan je u zemljišnu knjigu kao državna cesta D-8 u vlasništvu Republike Hrvatske, javno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. Ne predstavlja vodno dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i prema Zakonu o vodama nije pod upravljanjem Hrvatskih voda. Hrvatske vode su u postupku formiranja nove katastarske izmjere k.o. Rogotin, a prema odredbama Zakona o vodama izvršile su upis u zemljišnu knjigu vodnih dobara od interesa za Republiku Hrvatsku. Predmetni prokop nije prirodno korito, “plovni put”, niti kanal u funkciji upravljanja vodama. Prokop je izrađen kao dio građevine D-8 i mosta preko Neretve u funkciji odvodnje voda sa cestovnog zemljišta”, stoji u odgovoru Hrvatskih voda, prenosi Dubrovački vjesnik.
I ŽUC će se praviti lud
Do sada Mjesni odbor Rogotin na temu prokopa nije dobio odgovor od Županijske uprave za ceste, ali od djelatnika koji su izašli na teren doznali smo da će njihov odgovor biti sličan onome Hrvatskih cesta. Grad Ploče se ponudio da riješi problem, ali pitanje je od koga treba zatražiti suglasnost, jer izgleda da prokop nije ničiji.
