IzdvojenoLuka Ploče

LUČKA UPRAVA RIJEKA Netočni su navodi o prometu riječke luke, Luka Rijeka d.d. samo je jedan od 161 koncesionara

0

Dana 8. kolovoza 2024. godine na internet stranici tportal.hr je objavljen novinarski članak pod naslovom „Vujnovac širi pomorski biznis na Rijeku, a s Lukom Ploče već je prešišao glavnog konkurenta” autora Zorana Korde u kojem se između ostalog iznosi i analiza poslovanja riječke luke. Tekst smo prenijeli na stranicama Klik Ploče i iz tog razloga objavljujemo reagiranje Lučke uprave Rijeka.

Na reagiranje ih je potaknula činjenica da se u tekstu poslovni rezultat jednog koncesionara, odnosno dioničkog društva Luka Rijeka d.d., poistovjećuje sa poslovanjem cijele riječke luke.

Kako navode, riječkim lučkim sustavom upravlja Lučka uprava Rijeka i jedna je od ukupno pet lučkih uprava u Republici Hrvatskoj koje upravljaju nacionalnim morskim lukama otvorenima za međunarodni javni promet. Prema službenim podacima na dan 19. kolovoza 2024. godine u riječkoj luci djeluje ukupno 161 koncesionar koji obavljaju osnovne lučke ili ostale gospodarske djelatnosti.

Najveći/glavni koncesionari koji obavljaju osnovnu lučku djelatnost ukrcaja/iskrcaja i skladištenja raznih vrsta tereta u riječkoj luci su:

  • Janaf d.d. – koncesionar na terminalu za tekuće terete Omišalj (Bazen Omišalj
  • Jadranska vrata d.d.  – koncesionar na kontejnerskom terminalu (Bazen Sušak);
  • Luka Rijeka d.d. – koncesionar na terminalu za razne vrste generalnog tereta (Bazen Rijeka i Bazen Raša), terminalu za žitarice i uljarice (silos – Bazen Rijeka), terminalu za rasute terete (Bazen Bakar); terminalu za živu stoku (Bazen Raša);
  • Exportdrvo d.d. – koncesionar u skladišnom kompleksu Štalije (Bazen Raša);
  • Šerif Export-Import d.o.o. – koncesionar u skladišnom kompleksu Štalije (Bazen Raša)
  • Rijeka Gateway d.o.o. – koncesionar na novom kontejnerskom terminalu koji počinje s radom 2Q 2025 (Bazen Rijeka);

Ukupni promet riječke luke u prvih šest mjeseci ove godine je iznosio 5,27 milijuna tona tereta, od čega je promet tekućeg tereta iznosio 2,34 milijuna tona, a promet suhog tereta 2,93 milijuna tona. U grupi suhih tereta, koncesionar na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata d.d. je ostvario promet kontejnera od 191.417 TEU jedinica, odnosno gledano u tonama 1,89 milijuna tona tereta, dok je koncesionar Luka Rijeka d.d. ostvarila promet od 1,03 milijuna tona tereta.

Autor novinarskog članka na koji se referiramo, analizira ostvareni promet Luke Rijeka d.d. (promet koji je ostvario jedan od koncesionara u riječkoj luci) i promet koji je ostvarila Luka Ploče d.d. u prvih šest mjeseci 2024. godine, pretpostavlja se prema podacima koje su tvrtke objavile na Zagrebačkoj burzi u svom Nerevidiranom konsolidiranom izvješću za razdoblje od 1.01. do 30.06.2024. godine. Vjerujemo kako se radi o slučajnoj pogrešci autora kada navodi da je Luka Ploče d.d. u šest mjeseci ove godine ostvarila promet od 3,2 milijuna tona tereta, dok je Tvrtka u svom službenom Izvješću na Zagrebačkoj burzi objavila podatak o ostvarenom prometu od 2,2 milijuna tona tereta u tom razdoblju (https://eho.zse.hr//fileadmin/issuers/LKPC/FI-LKPC-88a8d9e9559a419f18334779f95724a8.pdf).

Skrećemo pažnju na zaključak autora kada analizira kontejnerski promet riječke luke, citiramo: „Najviše je podbacio kontejnerski promet koji je gotovo prepolovljen (sa 139.000 na 79.000 tona)”. Bez potrebnog obrazloženja kako se analizira samo promet koji je ostvario koncesionar Luka Rijeka d.d. pružanjem dodatnih usluga (punjenje, pražnjenje kontejnera i sl.) na pozadinskom terminalu Škrljevo, autor iznosi zaključak o značajnom padu kontejnerskog prometa u riječkoj luci te time čitatelje dovodi u zabludu i neistinito informira širu javnost.

Potpuno suprotno podacima i analizi u objavljenom članku, kontejnerski promet u riječkoj luci već niz godina ima pozitivan predznak. U prvih šest mjeseci ove godine samo koncesionar Jadranska vrata d.d. je ostvario kontejnerski promet od 191.417 TEU jedinica ili 1,89 milijuna tona (povećanje 2% u TEU jedinicama, odnosno 4% u tonama). Treba naglasiti kako terminal radi dok se u isto vrijeme izvode intenzivni radovi na dijelu operativne obale, tzv. južni vezRadi se o projektu kojim će se dubina mora na terminalu povećati sa 11,5 na 16,5 metara.

Projekt ukupne vrijednosti 17,39 milijuna EUR realizira Lučka uprava Rijeka, sufinancira se bespovratnim sredstvima iz programa CEF sa udjelom od 20% i završava u rujnu ove godine. Unatoč radova na samoj operativnoj obali terminala, koncesionar Jadranska vrata d.d. bilježi povećanje prometa, nastavlja višegodišnji pozitivan tren i postiže nove rekorde. Očekuje se da će samo koncesionar Jadranska vrata d.d. u 2024. godini ostvariti promet od 400.000 TEU jedinica, odnosno gledano u tonama oko 4 milijuna tona tereta, a to znači još jedan rekordan promet kontejnera u riječkoj luci.

Nadalje, koncesionar Jadranska vrata d.d. potpisao je ovih dana ugovor za nabavu nove opreme koja pored ostale opreme uključuje 2 nove Super Postpanamax STS kontejnerske dizalice i 2 RTG portalne dizalice. Investicija u novu opremu je vrijedna 40 milijuna EUR, a isporuka se očekuje do kraja 2025. godine. Nove STS dizalice biti će postavljene na poziciji južnog veza i značajno će povećati operativne kapacitete terminala.

Očito je da pri analizi treba voditi računa o nizu činjenica, a osobito o činjenici da je Luka Rijeka d.d. jedan od koncesionara te stoga poslovne rezultate ovog koncesionara nikako nije ispravno poistovjetiti sa prometom i poslovnim rezultatom cijele riječke luke, a osobito ne u analizi kontejnerskog prometa cijelog riječkog lučkog sustava.

Sadašnji promet riječke luke u prosjeku iznosi oko 13 milijuna tona godišnje, a sredinom 2025. godine započinje s radom novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal. Prema obvezama iz koncesijskog ugovora, promet na novom terminalu (Faza 1) će biti veći od 500.000 TEU jedinica godišnje, a to znači novih 5 milijuna tona tereta u riječkoj luci. Do kraja 2026. godine ukupni promet riječke luke će se približiti brojci od 20 milijuna tona tereta sa sadašnjih 13 milijuna tona.

Ukupna investicija u novi kontejnerski terminal iznosi 592,8 milijuna EUR od čega:

  • 106,7 milijuna EUR investicija Lučke uprave Rijeka u izgradnju 400 metara obale sa zaobaljem realizirana je u okviru Rijeka Gateway projekta koji je financiran zajmom Svjetske banke i završena je u svibnju 2019. godine;
  • 31,6 milijuna EUR investicija Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture u izgradnju novog intermodalnog terminala za prekrcaj vlakova na novom kontejnerskom terminalu i rekonstrukcija postojećeg ranžirnog kolodvora Rijeka-Teretna; Projekt sufinanciran bespovratnim sredstvima sa 85% iz programa CEF; projekt je završen u rujnu 2022. godine;
  • 70 milijuna EUR investicija HC u izgradnju državne ceste DC 403 koja spaja novi kontejnerski terminal sa riječkom zaobilaznicom; izgradnja DC 403 je predviđena u projektu Svjetske banke i predstavljala je prethodni uvjet davatelja koncesije (LUR) za koncesiju na novom kontejnerskom terminalu; projekt je završen u listopadu 2023. godine;
  • 4,5 milijuna EUR investicija Lučke uprave Rijeka u internu lučku spojnu cestu sa državnom cestom DC 403; projekt je završen u rujnu 2023. godine;
  • 380 milijuna EUR (Faza 1 i Faza 2) investicija koncesionara Rijeka Gateway d.o.o.
  1. 200 milijuna EUR Faza 1: uređenje skladišne površine, izgradnju objekata ulazno/izlaznog punkta, izgradnju staza obalnih dizalica i armirano-betonskih staza za skladišne portalne dizalice, izgradnju trafostanica, instalacije struje, vode i odvodnje te investiciju u terminalsku opremu: 4 STS kontejnerske dizalice, 12 RTG i 2 RMG portalne dizalice;
  2. 180 milijuna EUR Faza 2: izgradnja novih 280 metara obale i opremanje potrebnom terminalskom opremom (obveza prema koncesijskom ugovoru koju je koncesionar dužan realizirati u roku od 10 godina nakon početka rada Faze 1).

Isporuka opreme za novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal je već započela i prvi brod s opremom u riječku luku je stigao početkom kolovoza, a drugi 18. kolovoza ove godine. U rujnu i listopadu biti će dopremljene i nove STS obalne dizalice. Sva oprema će biti instalirana i u funkciji u prvoj polovici 2025. godine.

Novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal biti će najsuvremeniji/tehnološki najnapredniji kontejnerski terminal (daljinsko upravljanje) u ovom dijelu Europe.

Tvrtka Rijeka Gateway d.o.o trenutno ima nešto manje od 60 zaposlenika i stalno otvoren postupak zapošljavanja. Procjenjuje se da će se samo za potrebe terminala otvorit oko 300 novih radnih mjesta ne računajući multiplikativni faktor na povezane djelatnosti.

Osim investicija u novi kontejnerski terminal, koncesionar je investirao 500 tisuća EUR u uređenje privremenog poslovnog prostora koji će biti vraćen Lučkoj upravi Rijeka po završetku radova na rekonstrukciji i uređenju sjedišta tvrtke u skladištu 22 koje ima status industrijske baštine.

Pored navedenog, najvažniji infrastrukturni projekti koji su završeni u zadnje dvije godine ili su u fazi realizacije su projekti koji se sufinanciraju bespovratnim sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF I i CEF II). Lučka uprava Rijeka je do sada uspješno prijavila i osigurala sufinanciranje za devet projekata ukupne vrijednosti 151,9 milijuna EUR. Projekti se odnose na modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih terminala/kapaciteta u riječkoj luci, rekonstrukciju obale za generalne terete u Bazenu Raša, implementaciju informatičkog sustava lučke zajednice Port Community System, produbljenje južnog veza na postojećem kontejnerskom terminalu (Brajdica/Jadranska vrata d.d.) te proširenju Praške obale u Bazenu Rijeka. Od ukupno devet projekata, njih šest je realizirano/završeno, dva projekta završavaju ove godine (projekt „Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Bazen Rijeka (POR2CORE-RijekaBasin)” završava 09/2024 i projekt „Studije za nadogradnju infrastrukture luke Rijeka – proširenje Praškog pristaništa (POR2CORE -Prague Pier Extension)” završava 12/2024).

Deveti projekt je novi projekt „Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Opskrba brodova električnom energijom s obale (On-shore Power Supply) za koji je sufinanciranje odobreno u srpnju ove godine. Vrijednost projekta iznosi 15,5 milijuna EUR i sufinancira se bespovratnim sredstvima sa 85% vrijednosti. Po završetku projekta (32 mjeseca) riječka luka će raspolagati sustavom za opskrbu brodova električnom energijom sa obale na dvije lokacije: kontejnerskom terminalu Jadranska vrata i novom Rijeka Gateway kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali. Ovo je prvi takav projekt u Sjevernom Jadranu i šire unutar lučkog sustava EU. Projekt je velika dodana vrijednost riječkoj luci koji zajedno sa drugim aktualnim investicijama predstavlja veliki iskorak Rijeke prema održivoj/zelenoj luci.

Novi kapitalni projekti Lučke uprave Rijeka na kojima se temelji daljnji razvoj riječke luke su:

  1. Nova luka u Bazenu Raša i modernizacija terminala za živu stoku i višenamjenskog terminala za drvo generalne terete;
  2. Proširenje Praške obale i izgradnja višenamjenskog terminala (multipurpose terminal) sa Ro-Ro rampom u Bazenu Rijeka; izrada studijsko-projektne dokumentacije se sufinancira iz programa CEF i trenutno je u završnoj fazi; ove jeseni Lučka uprava Rijeka planira prijaviti projekt za radove za sufinanciranje iz EU fondova; projektom se dobiva novi višenamjenski terminal na Praškoj obali s dubinom mora od 20 m uz obalni rub i 50.000 m2 novog kvalitetnog lučkog prostora velike površinske nosivosti za manipulaciju svih vrsta teških tereta u Bazenu Rijeka;
  3. Pozadinski/intermodalni terminal Matulji – u tijeku je izrada „Feasibility Study for Matulji Inland Port in Rijeka” koja će biti završena u listopadu ove godine, a čiju izradu sa 800.000 USD financira Ministarstvo oceana i ribarstva Republike Koreje; od srpnja 2023. godine u primjeni je novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji Lučkoj upravi Rijeka omogućava investicije u pozadinske lučke kapacitete po modelu javno-privatnog partnerstva; postoji konkretan interes za zajedničke investicije u razvoj Matulja i po završetku Studije Lučka uprava Rijeka kreće u realizaciju projekta;
  4. Novi kontejnerski terminal Krk je najveći i najvažniji projekt u koji Lučka uprava Rijeka kreće. Projekt novog kontejnerskog terminala je dio šireg projekta koji obuhvaća izgradnju nove luke, novog mosta Krk sa cestom i željeznicom i potpuno prometno povezivanje novog terminala za zaleđem; spoj na autocestu i novu nizinsku prugu Rijeka – Zagreb. Planirana ukupna dužina obale novog terminala iznosi 1400 m, dubina mora je veća od 20 m; a godišnji kapacitet terminala se procjenjuje na 3 milijuna TEU jedinica. Po završetku novog kontejnerskog terminala na otoku Krku do 2035. godine, riječka luka će raspolagati kapacitetom od 5,2 milijuna TEU godišnje i biti jedna od vodećih kontejnerskih luka u Mediteranu.

Lučka uprava Rijeka

Prvi brod koji je početkom kolovoza ove godine dopremio opremu za novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal za daljnje korištenje.

Više u kategoriji Izdvojeno