By Jedan od najvažnijih ljudi HGSS-a, Jadran Kapović iz Opuzena, zajedno sa svojim timom zaslužan je za mnoge šaljive objave na društvenim mrežama koje posebno znaju nasmijati i strane i domaće turiste. Uz funkciju voditelja Komisije za informiranje i analitiku, Jadran i aktivno sudjeluje u akcijama spašavanja diljem Hrvatske, piše Juginfo.hr
Kao i za svakog HGSS-ovca, zasigurno i Kapović ima jednu od najdražih akcija spašavanja u svom dugogodišnjem radu. U njegovom slučaju, najdraža akcija je istovremeno i najteža.
Zahvalni Britanac i zahtjevni Mljet
„Akcija se odvila na otoku Mljetu, kada smo spasili jednog nestalog Britanca. Najbolja jer smo ga našli, a istovremeno najgora zato što je fizički i psihički bilo izuzetno iscrpno. To je prva akcija potrage koju sam ja kao gorski spašavatelj vodio. Prva akcija, uspješno smo pronašli čovjeka, doslovno smo se satrali u tolikoj mjeri da sam smršavio tri kilograma kroz ta tri, četiri dana. Međutim, najbolje od toga jest što smo spasili čovjeka i to je bilo na području naše dubrovačke stanice. Nakon toga smo pozvani u Englesku u okrug iz kojega je taj nestali Britanac i primili njihov orden kao zahvalu za nevjerojatan trud koji smo uložili da ga spasimo„
Podsjetimo, Kapović se od mladih dana bavi informatikom, a njegov posao u HGSS-u podrazumijeva u prvom redu internu komunikaciju te odnose s medijima i javnosti. Posebno je ponosan na poruke HGSS-a turistima koje imaju preventivnu funkciju, a koje su oduševile čak i strane turističke agencije te veleposlanstva u Hrvatskoj. Zahvaljujući takvom jedinstvenom komunikacijskom stilu poruke HGSS-ovaca rado prate čak i oni koji su na toplom i sigurnom, odnosno ogroman broj ljudi na mrežama. Inače, za Kapovića kažu da je uvijek dobro raspoložen.
Sve počiva na zajedništvu
„Nama je sve to zapravo jedan ispušni ventil. Ne radim ja to sam, za početak. U HGSS-u ipak sve počiva na zamjenici ‘MI’, u nas ne postoji ni ja, ni ti ni oni. Inspiracija dolazi upravo kao nekakav ispušni ventil od svega onoga čega se nagledamo. Kroz taj šaljivi ton pokušavamo uvijek dati nekakvu poantu , na način da bude zanimljiv, da i sebi malo olakšamo dušu, ali i da ljudima nađemo nekakav bolji način kako da im pristupimo i kako da te informacije brže prime, nego ga su one suhoparne kao nekakvo policijsko izvješće ili nekakav politički govor„
Kada je statistika spašavanja u pitanju, ovo su Kapovićeva iskustva.
„S obzirom na zakon velikih brojeva mi spašavamo negdje oko 80 posto Hrvata, a 15 do 20 posto, ovisi o godini, stranaca. Hrvati su ultra kreativni, od nekakvih lažnih poziva do vrlo čudnih situacija. Tako da ne bih baš rekao da su stranci nešto drugačiji. Sve je to na nekakav način pod utjecajem društvenih mreža, tj onoga što na kraju vidimo kao finalni produkt. Predivni vidici, lijepi momenti na planini kroz atraktivna videa, međutim ne vidimo ono što se događa prije. Sva ona priprema i svo ono znanje koje treba uložiti da bi se uopće došlo na takvo mjesto. To je možda nekakva zamka koja povuče ljude da se vode izrekom ‘Ako mogu oni, mogu i ja’ ali bez nekakve pozadine u kojoj se odvija sva ona ozbiljna priprema koja smanjiva mogućnost nekakve nesreće„
Planinarenje je izrazito popularno u posljednje vrijeme, međutim nije lako početi. Kao iskusni planinar, Kapović je odličan sugovornik i na tu temu.
Kako postati planinar?
„Osnovno pravilo je da se educirate. Dakle, u Hrvatskoj postoji Hrvatski planinarski savez koji okuplja sva planinarska društva. Na našem području ima jedno društvo s kojim mi aktivno surađujemo, to je HPD Sniježnica. Moj savjet svima je da se prvo jave u lokalno planinarsko društvo i da prođu osnovnu edukaciju gdje se osim fizičkog dijela same pripreme nauči i onaj socijalni dio rada u grupi, dijeljenja, i onih vrijednosti koje smo možda u nekim dijelovima života izgubili, a ovdje se one upravo potiču. Zajedništvo, pažnja jedni prema drugima, na kraju krajeva sve je lakše kada smo zajedno„
Postoji li možda neka skrivena želja za nekim posebnim usponom?
„S obzirom na intenzitet mog posla vrlo teško si mogu odvojiti nekakvo duže vrijeme za odmor. Tako da ću reći, kao Neretvan, koji je ipak iz Doline Neretve, da ću više uživati u nekakvim morskim vidicima ili otocima nego ići na nekakve više vrhove. Za to stvarno čovjek treba biti ultra spreman jer je to toliko fizički zahtjevno, da si ne dozvoljavam uopće sanjati o tome do trenutka kad budem u top formi da to mogu izvesti”, zaključio je Kapović.
