By Tanje će biti ribarima, a skuplje potrošačima: prvi ne znaju kako preživjeti, drugi što onda jesti. Bruxelles je, evo, propisao opet niže kvote godišnjeg dopuštenog izlova sitne plave ribe u hrvatskom dijelu Jadrana. Za gotovo 5000 tona. Ovako zvuče odgovori Ministarstva poljoprivrede, koje je Slobodna Dalmacija zamolila da im prokomentiraju nove europske mjere:
– Ukupno ograničenje ulova srdele i inćuna smanjeno je s 51.735 tona u 2023. godini na 47.139 tona u 2024. godini. Posljedica je to provedbe GFCM Višegodišnjeg plana za održivo iskorištavanje stokova sitne plave ribe u Jadranu donesenog 2021. godine, a s obzirom na to da je stanje stokova srdele i inćuna daleko od optimalnog.
Hrvatski su ribari u 2022. godini (statistike za 2023. još nisu objavljene) ulovili više od 57 tisuća tona male plave ribe, od čega 53 tisuća tona srdela i inćuna.
Dakle, preklanjske je godine izlovljeno šest tisuća tona više srdela i inćuna od ukupne ovogodišnje kvote za su malu plavu ribu u hrvatskom dijelu Jadrana. A lanjska je kvota za malu plavu ribu iznosila više od 51 tisuću tona. Očito je, dakle, da se dopušteni izlovi male plave ribe u Jadranu iz godine u godinu smanjuju, što predstavlja golemi problem za hrvatsku ribarsku industriju, jer je ulov srdela i inćuna njen uvjerljivo najvažniji posao.
Nadalje, ovako drastično ograničenje ulova srdela i inćuna moglo bi izazvati porast njihovih cijena, što opet može prerasti u stanoviti socijalni problem, jer se za svježe srdele, koje su i dalje više nego jeftine, redovito čeka u redovima. I dok Europska Unija hrvatskim ribarima ograničava ulov male plave ribe, kvota za ulov oslića, trilja, škampa i kozica iznimno je velika, više od 34 tisuće tona.
Za hrvatsku ribarsku flotu ta kvota posve nedostižna, jer je u Hrvatskoj premalo ribarskih brodova koji bi se mogli baviti masovnim izlovom oslića, trilja i škampa tako da će u ovom slučaju kvote ostati neispunjene, i to u jako visokom postotku.
