By Mediteranska prehrana smatra se jednom od najzdravije, a dolazak proljeća obiluje voćem i povrćem koji okusom i mirisom obogaćuju svako nepce. S tim na umu, ubrzo dolazi sezona šparoga.
Osim kupovine u dućanima, ove divlje biljke možemo ubrati i sami, a pritom se i dobro zabaviti. Šparoge su važan dio lokalne kuhinje i svi Dalmatinci ih vole brati.
Nema ništa ljepše nego otići u šumu prošetati i usput ubrati koju šparogu.
Divlje šparoge, poznate i kao “Asparagus acutifolius” često se pojavljuju u priobalnim područjima Mediterana. Karakterizira ih visok rast, tanki i sočni izdanci te šiljaste iglice na grančicama. Osim u prirodi i divljim područjima Mediterana, ove biljke mogu se uzgajati i u vrtu, a rastu i na opožarenim područjima. Detaljnije o šparogama za Dalmaciju danas ispričala je magistra nutricionizma i znanosti o hrani Vanessa Ivana Peričić.
“Šparoge su niskokalorično i visokonutritivno povrće koje obilježava proljeće. Jedno je od prvih povrća koje se pojavljuje po završetku zime, a sezona im traje čak do kraja lipnja. Prvi zapisi o korištenju šparoga potječu iz drevnog Egipta, a Rimljani i Grci su ih koristili u ljekovite svrhe. Bile su hrana za bogate, a tek se u 18. stoljeću počinju koristiti i među ostalim slojevima društva”, objasnila je Vanessa.
No užitak branja šparoga krije se i u prirodi koju berači moraju detaljno i fokusirano istraživati kako bi pronašli ciljane izdanke. Za ubrati dovoljno šparoga potrebno je i nekoliko sati istraživanja i šetanja što cijelom postupku daje dodatnu čar.
Sezona za divlje šparoge obično počinje u proljeće, u travnju i svibnju, a u zadnje vrijeme i ranije. Kako je zima nadprosječno topla može se očekivati i raniji početak sezone. U lokalnim mjestima Mediterana koji su okruženi šumom sakupljanje šparoga jedna je od glavnih odrednica početka proljeća. Oni koji beru znaju koliko je pažnje potrebno da bi se izdanci uočili, a kada se krene brati teško je prestati.
Jeste li znali da za branje šumskih šparoga trebate imati i dozvolu?
Hrvatske šume izdaju besplatnu dozvolu za branje do 20 kilograma šparoga za osobne potrebe. Za one koji nemaju dozvolu, a uhvate ih u branju idu i kazne.
Sve je definirano Pravilnikom o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta.
U dalmatinskom području osoba koja vodi računa da berači imaju dozvole zove se lugar. Oni su ti i koji napišu kaznu ako uhvate nekoga u nezakonitom branju.
Dozvole su besplatne i dostupne na stranicama Hrvatskih šuma.
Šparoge obogaćuju jelovnik okusom i hranjivim tvarima
Divlje šparoge ne samo da obogaćuju jelovnik svojim karakterističnim okusom već i pružaju impresivne hranjive tvari. Bogate su vlaknima, vitaminom K, folnom kiselinom i antioksidansima, što ih čini ne samo ukusnim već i nutritivno vrijednim dodatkom prehrani.
“Obiluju vlaknima čime doprinose zdravlju probavnog sustava i produljuju osjećaj sitosti. Također, sadrže i antioksidanse čija je uloga neutraliziranje slobodnih radikala, odnosno zaštita organizma od oksidativnog stresa. Bogate su i folnom kiselinom te cinkom, važnim mineralima za žene u reproduktivnom razdoblju. Šparoge su važne i za imunološki sustav jer sadrže aminokiselinu asparagin koja potiče sintezu glikoproteina. Ova aminokiselina također sudjeluje i u eliminaciji toksičnog amonijaka iz organizma”, kazala je splitska nutricionistica Vanessa Ivana Peričić.
U mediteranskoj kuhinji, divlje šparoge često zauzimaju posebno mjesto. Bilo da su dodatak tjestenini, rižotima, omletama ili kao samostalan prilog, šparoge doprinose jedinstvenom okusu i teksturi jela. Ima mnoštvo recepata koji se mogu pripremiti, no u Dalmaciji najpoznatija je priprema na salatu s jajima.
Njihova prisutnost na tanjuru podsjeća nas na blagoslove koje nam pruža priroda, potičući nas da cijenimo i čuvamo bogatstvo oko nas. Ova jedinstvena biljka savršen je dodatak prehrani u proljetnim mjesecima, a važno je napomenuti i održive prakse prilikom sakupljanja. Kada se jedna šparoga ubere na njenom mjestu krene rasti nova, zato je važno ne čupati korijen i tako uništavati stanište.
Zanimljivosti
Kako je već spomenuto šparoge su korištene i u drevnom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Koristili su ih u ljekovite svrhe, a bile su hrana samo za bogate. Tek u 18. stoljeću počinju koristiti i u ostalim slojevima društva. Osim toga postoji 300 vrsta šparoga, ali je samo 20 jestivo. Postoje u zelenoj, bijeloj i ljubičastoj boji.
“Postoji 300 vrsta šparoga, a 20 ih je jestivo. Najpoznatije su zelene, bijele i ljubičaste šparoge od kojih najslađi okus imaju ljubičaste zbog većeg sadržaja šećera”, kazala je Vanessa.
Ljubičastim šparogama boju daje antocijan, a predugim kuhanjem gube se neki nutrijenti. Neki ljudi kada uberu šparogu pojedu je i sirovu, ali po riječima nutricionistkinje takve mogu biti teže probavljive.
“Pri kuhanju šparoga pazite da ih ne prekuhate jer će time izgubiti svoju teksturu, boju te neke nutrijente. Ljubičaste šparoge npr. gube svoju boju kuhanjem koja potječe od antocijana, spojeva s antioksidativnim djelovanjem. Da bi se što više zadržala boja, a samim time i nutrijenti najbolje je šparoge kratko blanširati ili poprijati. Mogu se jesti i sirove, ali kao takve mogu biti teže probavljive”, kazala je nutricionistkinja Vanessa Ivana Peričić, prenosi Dalmacija danas.
