By Napadi na komercijalne trgovačke brodove koji plove Crvenim morem i prolaze Sueskim kanalom sve su češći, pa mnogi brodari idu drugim rutama koje produljuju vrijeme putovanja, ali i uvećavaju troškove. Preusmjeravanje brodova preko Rta dobre nade moglo bi utjecati na hrvatske luke, a napadi bi mogli utjecati na naše brodare.
“Očekuje se poskupljenje logističkih pravaca koji se mijenjaju zbog nesigurnosti plovidbe. Izgledno će opet poskupiti gorivo, kao i sam kontejnerski prijevoz, koji će trajati dulje. To je nešto što će osjetiti sve luke, ali najviše one koje dovoze robu iz smjera Azije i Australije”, rekli su iz Luke Ploče za Financije.hr.
Luka Ploče jedna je od strateških hrvatskih luka, a nalazi se na čvorištu važnih industrijskih puteva. Nezaobilazna je poveznica Jadrana, Mediterana i srednje Europe. Preko nje se obavlja transport gotovo svih vrsta tereta, a uvrštena je i na svjetsku kartu luka koje mogu prihvatiti CAPE SIZE brodove (veličine do 180.000 DWT – nosivost broda u tonama), navode iz ove luke.
Razgovarali smo i s voditeljicom ureda predsjednika uprave Luke Rijeka, Majom Trtanj. Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj i može prihvatiti najveće brodove.
“Napadi na komercijalne brodove koji plove Crvenim morem rezultirali su smanjenim brojem prolazaka kroz Sueski kanal, a posljedično tome i kašnjenjem u dolasku brodova. Kašnjenja su uzrokovana otežanim prolaskom kroz Sueski kanal i odlukom brodara da isti izbjegavaju te da se promet dalje obavlja preko Rta dobre nade, čime se u prosjeku produžuje razdoblje plovidbe za osam dana”, objasnila nam je Trtanj.
Kaže da će napadi utjecati na naše luke, posebno ako se situacija pogorša, ali još nije poznato u kojoj mjeri.
“Svakako će sve ovisiti o dužini trajanja ograničenja plovidbe i spremnosti brodara da održe postojeće linije ticanja luka, a na posljetku i spremnosti samih naručitelja prijevozne usluge da plate novu, povećanu cijenu transporta koji je nastao kao posljedica navedene situacije”, rekla je.
Otkrila nam je da je u Luci Rijeka zasad došlo do poremećaja samo u terminu dolaska jednog broda koji plovi iz Australije.
Trtanj kaže da su promjene dovele do povećanja vozarina i da su brodari o tome obavijestili korisnike još krajem prosinca 2023. godine.
“U prosjeku su sve cijene transporta udvostručene. Svako povećanje cijene transporta, s određenim odmakom vremena, reflektira se i na finalnu cijenu proizvoda”, kazala je. To znači da bi moglo doći do novih povećanja cijena u Hrvatskoj.
Iz Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum istaknuli su kako je odabir plovnog puta poslovna odluka i odgovornost svakog od pojedinih brodara, te da kod hrvatskih brodara još nema promjena u planiranim rutama putovanja.
“Zasad nije bilo neugodnih situacija za hrvatske brodare, a nadamo se da će tako i ostati. Brodari koji koriste ovu rutu svakako angažiraju zaštitarske službe”, kazali su iz udruge.
“Prolongacija ove situacije bi negativno utjecala na rad brodara iz više aspekata. Ugrozila bi život i zdravlje članova posade, kao i sigurnost plovidbe općenito. Negativno bi utjecala i na financijski aspekt – duža putovanja, više vozarine, troškovi osiguranja zaštite. To će u konačnici rezultirati i višom cijenom ili nestašicom krajnjih proizvoda za sve korisnike”, dodali su.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objasnio je za Financije.hr kako na Bliskom istoku nije bilo stabilnosti od početka 70-ih kada je bio Jomkipurski rat. Tada su naglo skočile cijene nafte, a mnogi su očekivali da će se isto dogoditi i sada. Međutim, do poskupljenja nije došlo jer Europa više ne ovisi toliko o nafti s Bliskog istoka.
Novotny smatra da su Huti napadima na brodove htjeli ekonomski oštetiti druge zemlje i izazvati rast cijena nafte. No, kaže da roba iz azijskih zemalja kasni po šest mjeseci, bez obzira na napade, zbog raznih faktora i jer se sve poremetilo nakon pandemije.
Zbog postojećih problema, velikom brzinom se odvija proces lokalizacije proizvodnje. Njemačka autoindustrija je patila zbog kašnjenja u transportu mikroprocesora iz Kine i Tajvana. Zato se sada u Njemačkoj grade četiri tvornice za mikroprocesore, a u Austriji dvije, istaknuo je ekonomski analitičar.
“Što se tiče vitalnih proizvoda koji dolaze s azijskog tržišta, sve više se smanjuje ovisnost o tim tržištima. Nije bitno hoćemo li imati dovoljno jeftinih cipela i odjeće iz Azije. Važno je da hrana ne dolazi iz tog smjera, Europa hranu najviše uvozi iz Južne Amerike. Dakle, uglavnom bi mogli biti ugroženi brodovi koji prevoze naftu iz Perzijskog zaljeva i ukapljeni plin. Mislim da će Europa preživjeti bez tih roba, a i Hrvatska”, rekao je.
“Nešto drugo je tu puno važnije, a to je da je proizvodnja u Europi skuplja nego u Aziji. Mi ćemo zato ponovno biti suočeni s inflacijom. Morat ćemo pošteno platiti poljoprivredne proizvode kao što to sada zahtijevaju poljoprivrednici u Njemačkoj. Morat ćemo pošteno platiti robe široke potrošnje, a tu će doći do promjena u ponašanju potrošača. Vrlo velike promjene su u pitanju. Autoindustrija se polako odvikava od komponenti koje su kupovali u Aziji, pa će zbog toga automobili biti skuplji i manje ćemo se voziti, što će pozitivno utjecati na okoliš”, zaključio je Novotny za portal financije.hr
