By 
To je ono što veliki broj ljudi još uvijek radi jer se nisu naviknuli na iznose u eurima, posebice na proizvode hrane i pića čije su cijene rasle zbog visoke stope inflacije. Izgleda kako nisu preračunavali samo velike iznose pri kupnji automobila ili stanova jer su oni već godinama uvriježeni u eurima. Za sve ostalo često uz eure provjeravaju iznos u kunama, kako bi zapravo bili svjesni prave vrijednosti proizvoda i usluga, piše Index.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena primjenjuje se od rujna 2022. do 31. prosinca ove godine tijekom kojeg razdoblja cijene trebaju biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko izražene u dvije valute. Kada se u rujnu prošle godine započelo s obveznim prikazivanjem dvojnih cijena, stopa inflacije iznosila je 12.8% i do kraja godine rasla na 13.5%. Službenim uvođenjem eura prvim danom 2023. godine bila je ponovno oko 12% i od tada se postepeno smanjuje.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača upravo je visoku stopu inflacije istaknula kao najveći problem zbog kojeg se potrošači još uvijek nisu mogli naviknuti na novu valutu. Naime, preračunavanje eura i usvajanje nove valute otežala je inflacija koja je utjecala na cijene proizvoda koje su konstantno rasle, odnosno mijenjale se.
“Nakon skoro trideset godina dobili smo novu valutu. U vrijeme najveće stope inflacije vlada je odlučila uvesti euro. Potrošači se nisu stigli naviknuti na novu valutu upravo zbog toga što su cijene proizvoda stalno rasle. Nama se svakodnevno javljaju potrošači koji su i dalje zbunjeni, posebice starija populacija”, kazala je predsjednica udruge Ana Knežević.
Dodaje kako postoji i strah kod potrošača da će prilikom prestanka iskazivanja dvojnih cijena doći do novih poskupljenja proizvoda. Opravdano ili neopravdano, smatra kako će ta mjera naštetiti potrošačima.
Pola stanovništva još uvijek preračunava eure u kune
Izgleda kako su rast cijena i visoka inflacija doveli do sporijeg privikavanja na novu valutu jer polovica građana još uvijek preračunava eure u kune. Rezultati su to istraživanja zagrebačkog Filozofskog fakulteta i agencije za istraživanje tržišta kojom prate prilagodbu.
“U najkraćim crtama, nismo se još naviknuli. Prilagodba teče sporije nego smo što smo mislili. U listopadu je polovica građana kazala kako još uvijek preračunavaju, što je nekih 10% manje nego na početku istraživanja u veljači.
Znači, trend pokazuje da se građani polako navikavaju, ali čini se da će to biti relativno dugotrajan proces. Po meni, činjenica da građani i dalje preračunavaju u kune, pa čak ni da će to raditi još neko vrijeme, nije toliko problematična sama po sebi, ako nam to pomaže da se lakše snalazimo i radimo manje pogrešaka u trošenju novca”, smatra psiholog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nikola Erceg.
“Kune su nam bile valuta jako dugo vremena i jednostavno, kad je nešto izraženo u kunama, mi odmah, instinktivno znamo vrijedi li to toliko ili ne. U eurima jednostavno nemamo taj osjećaj. Vrijedi li neko pivo u kafiću 3 eura i 35 centi, nemamo pojma, dok ne preračunamo da je to oko 25 kuna. Onda otprilike imamo osjećaj o tome isplati li se to pivo toliko platiti.
Dakle, preračunavanje u kune je, pretpostavljam, neka vrsta osiguranja da ne donesemo neku krivu financijsku odluku”, objasnio je psiholog Erceg.
Kaže kako bi produživanje roka za dvojno iskazivanje cijena svakako pomoglo jer građani još uvijek nemaju razvijen osjećaj za eure.
