By U lipnju 2019. godine EU je formalno usvojio prvi ikad zakon za suzbijanje jednokratne plastike o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Prema toj će se direktivi, između ostalog, pića moći prodavati u plastičnim bocama samo ako čep ostane pričvršćen na boci.
Naime, zbog prije negoli ispiju napitak, bacili čep u okoliš, gdje on desetljećima ostaje nerazgrađen, EU donijela je još 2018. direktivu svim državama članicama da će prodavanje pića u plastičnim bocama za jednokratnu upotrebu biti dozvoljeno samo ukoliko čep ostaje pričvršćen za ostatak boce, a 1. rujna 2020. direktivu Europske komisije su potvrdile članice.
Upravo ovo je razlog zašto su se na tržištu pojavile boce s neodvojivim čepovima. Naime, mnoge tvrtke su čepove na svojim plastičnim ambalažama povezale sa čvrstom niti i prstenom omotanim na vrhu boce. To znači samo jedno – neće ti ih više moći odvajati tako lako kao do sada.
Proizvođači imaju obavezu da joj svoje proizvode u cijelosti prilagode do 2024. godine stoga se nadolazećeg ljeta više uopće neće moći prodavati pića s čepom koji se u potpunosti odvaja.
Svijet godišnje proizvede oko 2 milijarde tona otpada od čega je velik dio plastika koja se jako sporo ili uopće ne razgrađuje.
Prema podacima Europske komisije, Europljani svake godine proizvedu 25 milijuna tona plastičnog otpada, ali manje od 30 posto se prikupi za recikliranje. Kako stoji u direktivi, u EU 80% morskog otpada čini plastika.
„Plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama u EU-u i diljem svijeta. Plastični ostaci nalaze se u morskim vrstama – kao što su morske kornjače, tuljani, kitovi i ptice, ali i u ribama i školjkama, a time i u ljudskom prehrambenom lancu.
Iako je plastika praktičan, koristan i procijenjen materijal, potrebno ju je bolje koristiti, ponovno upotrijebiti i reciklirati. Pri bacanju otpada u okoliš gospodarski učinak plastike ne uključuje samo izgubljenu gospodarsku vrijednost u materijalu, već i troškove čišćenja i gubitke za turizam, ribarstvo i pomorski promet“, navodi se u direktivi, prenosi portal Dalmacija danas.
Hrvati negoduju zbog neodvojivih čepova
U tom segmentu plastični čepovi predstavljaju poseban izazov jer često završe kao zaseban otpad u prirodi, odnosno ne završe u procesu recikliranja, a trebali bi jer su vrijedna sirovina.
No, čini se kako Hrvatima nova praksa nije baš ‘legla’ pa se na forumima žale na nepraktičnu uporabu boca s neodvojivim čepom.
„Koji je ovo vrag s plastičnim bocama za sok? Sav sam se isprolijevao pijući“, ljut je građanin.
Niz komentara u istom tonu se nastavlja.
„Isuse, ti novi neodvojivi čepovi. Užasni su, užasni“,
„Neki dan otvaram bocu mineralne i vučem čep, nije mi jasno što ga je tako teško odvojiti od grla boce. Nakon nekog vremena vidim natpis “neodvojivi čep, čuva okoliš”.
“Odvojila sam ga, jer se ne može normalno zaviti boca“,
„Nit mogu popiti iz boce, niti mogu normalno zašerafiti, niti se nakon dva otvaranja da natrag normalno zatvoriti. Pizdarija“, vodi se rasprava o neodvojivim čepovima.
Koliki su stvarni učinci ove mjere, kakva su korisnička iskustva te i hoće li im otežati proizvodnju doznajemo od Jamnice i Atlantic grupe, vodećih kompanija koje su među prvima implementirali spojene čepove na proizvode kao dio procesa usklađivanja s Direktivom EU o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.
Jamnica: Informiranje potrošača je najvažnije
„Neodvojivi čep uveli smo kao dio procesa usklađivanja s Direktivom EU o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Rok implementacije za sve proizvođače je 3. srpnja 2024., a mi se s Direktivom usklađujemo i ranije jer želimo potaknuti i druge da slijede naš primjer“, navode iz Jamnice, piše Dalmacija danas.
Iz spomenute kompanije smatraju kako će će u narednih godinu dana oko 300 tona plastičnih čepova završiti na recikliranju umjesto u okolišu zahvaljujući uvođenju spojenih čepova na bocama njihovih proizvoda.
Također, kazuju nam kako im uvođenje neodvojivog čepa nije otežala proizvodnju te opisuju niz ključnih prednosti.
„Surađujemo s nekima od najboljih svjetskih dobavljača repromaterijala uključujući i neodvojivi čep. U njegov razvoj i dizajn uložili smo mnogo truda jer nam bilo važno da, uz sigurnost proizvoda, imamo kvalitetan i praktičan dizajn.
Smatramo da smo u slučaju neodvojivog čepa uspjeli postići sve navedeno. Naime, čep na našim bocama dobro se zatvara, a kad se otvoreni čep namjesti u vodoravan položaj, i dalje se iz boce može normalno piti i točiti“, kazuju nam iz Jamnice.
No, neosporavaju da je potrebno vrijeme kako bi se potrošači navikli na ovu promjenu, stoga su posebnu pažnju posvetili informiranju o neodvojivim čepovima na bocama.
„Razumijemo da je ovo promjena, jer ovakvi čepovi nisu bili na našem tržištu, i bit će potrebno neko vrijeme da se na njih naviknemo. Svjesni smo da je upravo zato važno informirati potrošače pa smo informaciju o spojenom čepu stavili na čep i etiketu naših proizvoda.
U procesu informiranja jako je važna i uloga medija jer svi zajedno možemo pomoći da bude što manje čepova u okolišu i da ih ne bacamo u komunalni otpad nego da i bocu i čep zajedno vratimo kroz sustav za prikupljanje otpada koji su Hrvatskoj jako dobro funkcionira. Na taj način i boca i čep nisu smeće nego otpad koji se može reciklirati i ponovo koristiti“, objašnjavaju nam iz hrvatske tvrtke.
Potom navode kako kontinuirano rade na poboljšanju i inicijativama u ovom smjeru.
„Drago nam je da smo među prvima na hrvatskom tržištu uveli ovu promjenu jer smo kao lider na tržištu svjesni svoje odgovornosti i stalno uvodimo poboljšanja kako bismo smanjili svoj utjecaj na okoliš, a uvođenje neodvojivog čepa još je jedan od inicijativa u tom smjeru“, zaključuju.
Atlantic Grupa: Nisu svi čepovi „user friendly“
Atlantic Grupa je poručila da je vrlo važno educirati potrošače o navedenoj temi, te da im je upravo to predstavljalo najveći izazov.
„Nama u Atlantic Grupi je najveći izazov u uvođenju proizvoda s neodvojivim čepom bio osviještenost potrošača oko ove promjene i njenih benefita, a ne izazovi u proizvodnji.
Kako bismo našim potrošačima što bolje približili ovu promjenu, na proizvodima brendova vode, Kali i Kalničkoj, uveli smo posebne oznake i objašnjenja te im komunicirali edukativni sadržaj.
S ovom smo promjenom bili prvi na našem tržištu, značajno ranije nego je to zakonska regulativa definirala, pa smo vrlo ozbiljno shvatili edukaciju potrošača o ovoj temi. Htjeli smo im, svjesni činjenice da ne vole mijenjati navike, što bolje objasniti neodvojivi čep i pozitivni utjecaj koji će on imati na okoliš.
Kako će neodvojivi čep ući i u zakonsku obvezu od 2024. godine te kako se i veliki broj drugih proizvođača počeo prilagođavati uvođenjem svojih inačica čepova, očekujemo da će potrošači biti sve educiraniji i razumjeti benefite ove promjene“, rekla nam je Lejla Dautović, direktorica inovacija, istraživanja i razvoja iz Atlantic Grupe.
Dautović smatra da je o brojkama još rano govoriti, no prema sadašnjim statistikama, predviđa da će se stop recikliranja čepova s njihovih proizvoda sigurno povećati ovom promjenom.
„U ovoj je fazi teško predvidjeti koliko će čepova završiti na reciklaži umjesto na otpadu, no ono što daje dobru vjeru i nadu u povećani opseg recikliranja su međunarodne studije koje govore da se 69% potrošača slaže da će neodvojivi čep doprinijeti većem postotku recikliranja, dok 64% kaže da je veća vjerojatnost da će reciklirati čep zajedno s bocom, ukoliko je on neodvojiv.
Dodatna studija pokazuje da 95% potrošača vrati bocu zajedno s čepom ukoliko je on neodvojiv te ih 87% njih odloži u ispravan spremnik za reciklažu. Sve ovo pokazuje da postoji veliki potencijal za veću stopu recikliranja, uz pokrivanje ostalih faktora kao što su infrastruktura zbrinjavanja i recikliranja plastične ambalaže te edukacija potrošača“, kazuje nam.
Atlantic Grupa je za svoje brendove Kala i Kalnička uvela neodvojive čepove, a istu promjenu implementiraju u svojim proizvodnim pogonima za ostali dio asortimana poput Cedevita vitaminskih voda te Cockte i Donata.
Dautović nam je pojasnila zbog čega neki negoduju oko neodvojivih čepova.
„Moramo napomenuti da postoji nekoliko različitih konstrukcijskih rješenja za neodvojivi čep i nisu svi jednako „user friendly“. Međutim, čepovi koje mi koristimo na našim proizvodima su testirani na potrošačima i kao takvi dobro ocijenjeni u smislu konzumacije“, objašnjava.
Je li Direktiva uistinu bila neophodna?
Smatraju li da je ova Direktiva bila neophodna, iz Atlantic Grupe nam odgovaraju da je ovo korak naprijed ka smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš.
„Svaki pozitivni pomak u utjecaju svih dionika na okoliš smatramo dodatnim korakom za smanjivanje našeg utjecaja na okoliš i tako gledamo i na ovu Direktivu“, govore nam.
Hrvatska multinacionalna kompanija nastavlja s dodatnim aktivnostima u cilju cilju smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš.
„Atlantic Grupa sa svojim brendovima pića kontinuirano radi na smanjivanju vlastitog utjecaja na okoliš, ne samo po pitanju pakiranja proizvoda, već i u smislu smanjenja emisija te korištenja obnovljivih izvora energije.
Održivi razvoj sastavni je dio i naše korporativne strategije u svim našim biznisima i sukladno tome smo već napravili značajne promjene u smislu smanjivanja količine plastike koje stavljamo na tržište preko naših proizvoda, sukcesivne zamjene materijala koji se ne mogu reciklirati s materijalima koji su reciklabilni i na konstantnoj edukaciji potrošača.“, zaključuje Lejla Dautović, direktorica inovacija, istraživanja i razvoja.
Cetina: Ne znamo hoće li se namjera Direktive pokazati učinkovitom u praksi
Iz dalmatinske tvrtke Cetina nam pak kazuju da su fazi razvoja i industrijskih proba neodvojivih čepova. Namjeru direktive smatraju pozitivnom, no navode kako će vrijeme pokazati hoće li se u praksi pokazati učinkovitim.
“Ne znamo hoće li potošači zajedno reciklirati čepove zajednos bocom ili će ih nastaviti odvajati. Zato je zadaća nas kao proizvođača educirati potrošače o neodvojivom čepu i benefitima koja ima za okoliš”, zaključili su iz Cetine.
S obzirom na to da će čepovi biti trajno pričvršćeni na boce, ostaje nam tek za vidjeti hoće li ljudi biti manje skloni bacanju čepova kao zasebnog otpada.
A možda ih i potakne da razmisle o svojim potrošačkim navikama i prigrle održivije alternative, piše portal Dalmacija danas.
