By 
Ministar financija Marko Primorac ustvrdio je u četvrtak predstavljajući saborskim zastupnicima paket poreznih zakonskih izmjena kako su njima svi podjednako nezadovoljni odnos zadovoljni što je jako dobar pokazatelj.
Jedni kažu da se radi o ogromnim promjenama i da će im to jako utjecati na prihode, a drugi da je ovo pretakanje iz šupljeg u prazno. Jedni kažu da osnovni osobni odbitak treba biti veći, a drugi da je predloženo povećanje previše značajno i da gradovi i općine gube previše novaca. Jedni žele veću progresivnost u sustavu i više stopa poreza na dohodak, a drugi da se uvede jedinstvena stopa. Jedni tvrde da je plaća mala, a onda da je majstor skup, naveo je.
„Mišljenja su podijeljena i svi su podjednako nezadovoljni odnosno zadovoljni, a to je onda cilj i jako dobar pokazatelj”, ustvrdio je Primorac u Saboru.
Primorac: Bitno je da ljudi nakon poreznih izmjena žive bolje
Porezne izmjene, kazao je, tiču se svakog građanina koji ostvaruje dohodak po bilo kojoj osnovi, a cilj im je povećanje životnog standarda i kupovne moći građana s obzirom na inflatorne pritiske. „Bitno je da ljudi nakon ovoga bolje žive”, naglasio je.
Podsjetio je da snižavanje stope PDV-a prošle godine nije prouzročilo smanjenje cijena te se stoga Vlada odlučila na povećanje neto primanja građana kroz porezni sustav.
Porezno rasterećenje, dodao je, ide od iduće godine kada se očekuje usporavanje gospodarskog rasta. Ove godine očekuje se rast BDP-a od 2,2 posto uz nadu da će se revidirati naviše, što je značajno usporavanje u odnosu na prethodne godine, rekao je.
Potvrdio je da se proračun dobro puni i da rastu prihodi, ali i naglasio da rastu i rashodi. Najavio je za otprilike mjesec i pol rebalans proračuna kojim će se povećavati rashodi, za oko 200 milijuna za plaće, za oko 100 milijuna eura za mirovine zbog indeksacije, za paket pomoći.
„Ne ostvaruje državni proračun nekakve uštede pa ih onda sprema sa strane na uštrb hrvatskih građana nego se radi redistribucija”, poručio je.
Najavio je da će od 1. siječnja vlada ponovno „značajno” povećati minimalnu plaću ne precizirajući na koji iznos. To je izjavio na prijedlog Milana Vrkljana (PH) da bi vlada minimalnu plaću trebala podignuti na 800 eura i usklađivati je dva puta, a ne jednom u godini dana.
Kritike iz oporbe išle su uglavnom na račun izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se povećava fiskalna autonomija općina i gradova i ukida prirez, s tim da je rasprava u više navrata skretala na međusobne uvrede vladajućih i oporbe.
Želja je vlade da lokalnim jedinicama omogući autonomiju u upravljanju prihodima i pomogne građanima, a oporba se zalaže za suprotno i protivi se tome da se građanima podignu plaće, zaključio je Josip Borić (HDZ).
