By Vlada je zamrznute cijene vezala uz točne gramaže pa bi i proizvođači i trgovci tu mogli pronaći prostor za zaobilaženje. A da je vaša omiljena čokolada postala sve tanja, a pakiranje tjestenine jedva dovoljno za dva ručka – nije novost. Da, varaju nas na gramaži, a taj fenomen već ima i ime – shrinkflacija.
Sve je prije desetak godina krenulo s čokoladom kad je s početnih 100 grama standard postao 90, pa 80, a danas se “otopila” na mršavih 75, pa čak i 67 grama.
Ispuhala se i tjestenina koja se sada uglavnom prodaje, u najboljem slučaju po istoj cijeni, ali u pakiranju od 400 grama, piše Danas.hr.
Postupno se smanjuje i količina deterdženta za rublje. S jedne litre spao je na 855 mililitara. Proizvodi su sve manji, a gotovo da više ne postoji onaj koji je zadržao istu težinu, ali i cijenu.
Ogorčenost kupaca sve je veća, što s cijenama, a što jeftinim trikovima.
“Naprave veliko pakovanje, mi se poradujemo, idemo to kupiti. Pogledate na ambalaži 400 grama ili čak 350. Super je ponuda, kao – a cijena je kao da kupuješ proizvod od pola kilograma”, ispričala nam je Zagrepčanka Slavica.
To je primijetila i Milka. “Ljubiteljica sam slatkoga i keksi koji su bili prije po pola kilograma pakiranje, sad su 220 grama ili 300”, istaknula je.
Hrvoje kaže da s obzirom da se radi o istom proizvodu, samo sa smanjenom gramažom, kupac više nema izbora pa mora kupiti ono što je ponuđeno.
Ovaj bizaran fenomen koji je uzrokovala inflacija – zove se shrinkflacija, u doslovnom prijevodu skupljanje. A takvih primjera u trgovini je bezbroj.
Najveća smanjenja doživjela su pakiranja smrznute ribe, voća i povrća, kojih danas dobivamo za trećinu manje nego prije inflacije.
Smanjio se i čokoladni puding koji je s 200 grama pao na 175, a voćni jogurt na 150 grama.
“Čula sam obrazloženje jedne predstavnice proizvođača da oni vode računa o zdravstvenom stanju potrošača pa su zato manje količine da bi ljudi manje jeli”, govori nam predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Dodaje da tu postoji jedno ali – a to je da ne računa o stanju novčanika potrošača. “Ako manje kupujemo onda bi trebali i manje platiti, ali o tome ne vode računa”, smatra.
Iako manja količina proizvoda za isti iznos u konačnici nije ništa drugo nego podizanje cijene, zakonski gledano sve je čisto i legalno.
Konzultant za prodaju Emil Pavić objašnjava da su sve to stvari na koje potrošači pristaju.
“Mi kao potrošači imamo moć i novac i dokle god budemo pristajali na te nove uvjete, dok god se gramaže budu smanjivale, dok god cijene budu rasle a mi na to pristajali – ne odbijali kupnju i ne smanjivali svoju potrošnju i trgovci i proizvođači će nastaviti s tom praksom”, tvrdi.
