By 
Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je više useljenih nego iseljenih. Blizu smo brojke od 200 tisuća radnih dozvola koje smo izdali strancima. Nastavimo li ovakvim tempom, za tri desetljeća u Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik biti stranac – gotovo da idemo stopama Austrije i Njemačke.
Tado Jurić je istaknuo kako baze iseljenih i useljenih nisu točne.
– Državni zavod za statistiku rekao je kako je prošle godine iselilo 16 tisuća Hrvata u Njemačku, dok njemački Savez za migracije pokazuje da se doselila 21 tisuća Hrvata. To je tako deset godina unazad. Diskrepancija je u podacima između 20 do čak 80 posto. 60 posto naših iseljenika se ne odjavljuje. Njemačke baze su egzaktnije, rekao je.
Ivan Miloloža je rekao kako radna mjesta diktiraju useljeničku politiku.
– Država mora postaviti kriterije za ulazak. Hrvatska nema migracijsku politiku. Nemamo ni sustav obrazovanja. Školujemo kadar koji odlazi, a dobivamo manje obrazovan kadar, rekao je Miloloža.
Istaknuo je kako su se kroz klijentelizam pogrešni ljudi našli na pogrešnim mjestima koji ne znaju kreirati politike. Dodao je kako je neka zanimanja teško naći, ako se ne plati ljude.
Miloloža: Nitko se nakon pet godina neće vratiti u Hrvatsku
Smatra kako turizam neće biti nikad vodilja Hrvatske.
– Trebamo spriječiti odlazak ljudi, a stimulirati povratke. Nitko se nakon pet godina neće vratiti u Hrvatsku, rekao je.
Boris Crnković je rekao kako se svake godine upisuje 250 studenata na Ekonomski fakultet u Osijeku.
– Oko 200 studenata završi fakultet. Do promocije, 85 posto studenata je već pronašlo posao, a 95 posto njih je izrazilo želju ostanka u Hrvatskoj. Studenti žele ostati u Hrvatskoj i nadaju se da će naći posao. Uvijek imamo dio studenata koji imaju druge ambicije. Treba nekad podržati studente u namjeri da steknu dodatna iskustva. Treba se nadati da će se s tim iskustvima vratiti u Hrvatsku, rekao je Crnković.
Crnković: Nalazimo se u začaranom krugu
Naglasio je kako je demografski problem očit te da se nalazimo u začaranom krugu.
– Imamo sve manje djece. Sve manje djece upisuje fakultete i sve manje njih završava fakultete. U svim područjima nedostaje radne snage, a posebno je to izraženo u turizmu, rekao je.
Jurić je naglasio da sve projekcije pokazuju da ćemo polovicom stoljeća imati 25 posto stranaca.
– To će u društvu dovesti do brojnih antagonizama i dodatne polarizacije. Bilježi se u Europskoj uniji porast desničarskih populističkih stranaka koje su rasle na temi ksenofobije. Lijeve stranke tvrde s druge strane da je svaka migracija dobra. Između dvije krajnosti treba pronaći modele i pripremiti društvo za useljavanje, rekao je.
Smatra kako Hrvatska nema nikakvu migraciju strategiju.
– Uvozimo radnu snagu tako da nam poslodavci diktiraju useljeničku politiku. Stranac ne mora proći ni integracijski tečaj niti osnove ponašanja u našem društvu. Njemačka je kroz svoj primjer pokazala kako je to pogrešno. Dolaskom većeg broja stranaca dolazi i do veće stope kriminaliteta. U našem slučaju stranci se koriste za gušenje cijene rada što dalje potiče iseljavanje mladih Hrvata. Njemačka svake godine uvozi 1/3 visokobrazovnih osoba, a kod nas je to ispod jedan posto. Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva. Korupcija je jedan od ključnih faktora, rekao je.
Istaknuo je kako se sve zemlje EU-a prazne, te dodao kako smo Njemačkoj poklonili 18 milijardi eura samo kroz obrazovanje mladih koje smo potjerali iz države.
– Neoliberalizam proizvodi brojne demografske probleme, rekao je.
