„TRAGOVIMA NERETVANSKE TROJE“ Obrazovno – turistički i radni izlet u organizaciji udruge Obličevac Ploče [FOTO]

U organizaciji udruge Obličevac Ploče u utorak 25. srpnja 2023. g., održan je obrazovno – turistički i radni izlet pod nazivom „TRAGOVIMA NERETVANSKE TROJE“ u kojem je sudjelovalo oko petnaestak naših članova i simpatizera, ali i sličan broj članova udruga iz susjedne Hercegovine. Izlet je počeo na autobusnom kolodvoru u Pločama u 7.30 sati a nastavio se preko Staševice, u kojoj smo pokupili dio naših članova da bi došli do Ljubuškog – prve postaje na putu, gdje smo obišli Arheološki muzej franjevačkog samostana Humac. (sl.1)

Članovi udruge Obličevac ispred crkve i franjevačkog samostana na Humcu u Ljubuškom

ARHEOLOŠKI MUZEJ FRANJEVAČKOG SAMOSTANA NA HUMCU U LJUBUŠKOM

Gotovo je nevjerojatno koliko malo znamo o ovom najstarijem muzeju u Bosni i Hercegovini koji je osnovan davne 1884. godine i po tome je dvije godine stariji i od čuvenog Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U arheološkom muzuju Humac nas je dočekao stručni vodič gdin. Josip Grabovac koji nam je u polusatnom obilasku pokazao i opisao najvrijednije artefakte ovog malog ali kompaktnog i iznimno značajnog muzeja. Naime, u njemu se čuvaju predmeti iz svih civilizacijskih razdoblja ljudskog roda počevši od prapovijesti preko antike i rimskog razdoblja pa sve do srednjeg vijeka. Puno bi prostora potrošili opisujući sve artefakte muzeja tako da ću na ovom mjestu istaknuti samo one koji su nas najviše impresionirali. (sl. 2)

Članovi udruge Obličevac u arheološkom muzeju franjevačkog samostana na Humcu

Artefakti pronađeni u ostavi Krehin Gradac kod Čitluka – U poznatoj ostavi Krehin Gradac kod Čitluka, četrdesetak kilometara od Ploča, pronađeno je niz zanimljivih brončanih predmeta s početka željeznog doba (8/7 st. pr. Kr.), na kojima dominiraju geometrijski likovi koncentričnih krugova, gdje nalazimo i trokrake svastike koje također upućuju na kult štovanja Sunca, ali i predstavljaju određenu zaštitu ilirskih ratnika. Ovom prilikom bih istaknuo štit na kojem su urezani solarni ornamenti i seriju ukrasne dugmadi od bronce, promjera do 10 cm, ukrašene u geometrijskom solarnom stilu, ali sa nešto skromnijim i drugačijim repertoarom motiva. (sl. 3)

Artefakti iz ostave Krehin gradac pored Čitluka (8/7 st. pr. Kr.) u muzeju na Humcu

Figurica rimskog boga Merkura – Tek uz pomoć dvaju postavljenih povećala vidimo detalje na majušnoj statui Merkura (glasnik bogova, ali i bog trgovine i putovanja). Metalna minijatura cijele figure boga Merkura, veličine tek 2,5 cm s fascinantno savršenim detaljima, je na svaki način raritet muzeja Humac a potječe iz 1.- 2. stoljeća nove ere. (sl. 4)

Metalna figurica rimskog boga Merkura (1.- 2. stoljeće nove ere) u muzeju na Humcu

Humačka ploča – najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH, a pisana je starohrvatskom ćirilicom (bosančicom) s uporabom pet slova na glagoljici, što je svjedočanstvo da se na ovim prostorima ranije koristila glagoljica. Spada u najvažnije i najstarije spomenike s naših prostora napisane na kamenu. Pretpostavlja se da je nastala krajem 10. ili početkom 11. stoljeća a sve do 1958. bila je uzidana u pročelje franjevačkog samostana na Humcu. Dimenzije ploče su: dužina 68 cm, širina 59 cm, debljina 15cm, a njena je težina 124 kg. Natpis na ploči ima 80 slova u 25 riječi. Natpis je na ploči uklesan spiralno u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara. (sl. 5)

Humačka ploča (10.- 11. stoljeće nove ere) i članovi udruge Obličevac u muzeju na Humcu

PUT ZA GABELU

Iz Ljubuškog smo se zaputili prema Gabeli a Marinko Brkić, predsjednik ekološke udruge Vrilo iz Studenaca i magistar turističkog menadžmenta, nam je tijekom vožnje iznio povijesno – kulturno – turistički presjek Huma i turističke potencijale zapadne Hercegovine kao i cijelog donjeneretvenskog kraja. U Gabeli nas je čekao gdin. Nikica Arapović, Gabeljanin i osoba koja je prije četrdesetak godina organizirala dolaske i press konferencije slavnog meksičko-američkog profesora Roberta Salinas Pricea. Za one koji slučajno ne znaju tko je bio Salinas Price prenosim par kratkih crtica iz Wikipedije:

„Troja u Gabeli, teorija koju je iznio meksički autor Roberto Salinas Price, prema kojoj se je Troja nalazila na prostoru današnjeg hercegovačkog mjesta Gabele. Znanstvena zajednica teoriju mu nikad nije prihvatila, ali je teorija definitivno pobudila zanimanje šire javnosti. Iznio ju je u knjizi Homerova slijepa publika 1985. godine. U njoj navodi da se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. U toj knjizi navedeno je da je mitska Troja obuhvaćala područje od rijeke Cetine na istoku do Dubrovnika na jugozapadu i na sjeveru do Ivan planine, dakle cijela Hercegovina i dio Dalmacije. Također, tadašnja Troja obuhvaća i otoke Brač, Hvar, Korčulu, Mljet, Lokrum i druge, kao i poluotok Pelješac……..Svoju teoriju dodatno je pojasnio u knjizi Homerov zemljopisni atlas iz 1992. godine. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu“. (sl. 6)

Naš vodič po Gabeli gdin. Nikica Arapović i venecijanska karta Gabele

OBILAZAK LOKALITETA SALINASOVE TROJE U GABELI

U Gabeli smo posjetili 4 kultna mjesta Salinasove Troje pa ću na ovom mjestu pokušati citirati riječi našeg vodiča gdina. Nikice Arapovića odnosno prezentirati Salinasove teze o Troji u Gabeli:

Stari grad Gabela se nalazi na uzvisini istočno od sela s nizom arheoloških ostataka u vidu građevina, hramova, tvrđava za koje do danas arheološka i povijesna struka nije dala odgovarajuću interpretaciju. Tlocrt Gabele se može vizualizirati kao torzo dekaptiranog čovjeka bez glave i ekstremiteta (postavlja se pitanje zašto?) a Salinas Price je tvrdio da se u središtu Starog grada Gabela nalazi zdanje Ateninog hrama odnosno prvog hrama naše stare vjere. Posljednja želja Salinas Pricea je bila da se njegov pepeo raspe upravo po ovom lokalitetu, što je i napravljeno. Prije 350 – 400 godina Venecija je srušila Stari grad iz mnogih razloga, talijanizirala ime grada (iz Drijeva u Gabela) i postavila mljetskog lava kao da su oduvijek bili prisutni na ovim prostorima. (sl. 7)

Članovi udruge Obličevac ispred venecijanskog / mletačkog kipa lava u Starom gradu

Prijamova palača je ostatak nekada velike i moćne građevine koja se nalazi u središtu sela Gabela, trenutno u derutnom stanju, okružena kućama obitelji Cvitanovića, Prskala, Arapovića i Jelavića (svih dobro poznatih obitelji u Pločama). Salinas je ovu građevinu označio kao Prijamovu palaču a zanimljivo je da se područje ispod nje i dan danas naziva PODVORNICA odnosno nešto što se nalazi ispod dvor(c)a. Salinas je nadalje smatrao da se okolnom području mora nalaziti riznica trojanskog blaga kao i tunel ispod Prijamove palače koji vodi direktno do starog grada i dalje prema Neretvi odnosno izlazu van grada. Na tu pomisao ga je navelo i postojanje duboke neistražene špilje u neposrednoj blizini Prijamove palače iz kojeg su seljaci donedavno crpili kvalitetnu izvorsku vodu. Također je zanimljivo spomenuti događaj iz dječačkih dana našeg vodiča gdina. Arapovića koji je upravo u toj špilji „ulovio“ čovjekoliku ribicu. (sl. 8)

Ostaci Prijamove palače u Gabeli

Apolonov hram na Avali na kojem je danas smještena crkva Sv. Stjepana najviša je točka cijele Gabele i sa ovoga mjesta se mogu vidjeti i nadzirati svi relevantni lokaliteti u donjoj Neretvi uključujući Metković, Vid, Opuzen, rijeku Neretvu u današnjem koritu, rječicu Norin, jezero Desilo, Hutovo blato, Mogorjelo, Čapljinu ali i umjetno napravljeno brdo Majevicu. Na Avali (arapski za uzdignut položaj) je nekoć bila megalitska stanica Ilija odnosno astronomski opservatorij, mjesto na kojem se izrađivala astrologija Ilijade i iz koje je proizašao ilijski (kasnije julijevski) kalendar s deset kalendarskih mjeseci kojem su naknadno dodana dva mjeseca. Kao što je to bilo uobičajeno, na mjestu hrama naše stare „poganske“ vjere niknula je katolička crkva, ali je na žalost i plato iznad crkve betoniran tako da danas ne možemo doći do prostora na kojem se nalazio astronomski opservatorij. (sl. 9)

– Članovi udruge Obličevac na astronomskom opservatoriju Ilija na Avali

Trojino groblje se nalazi na lokalitetu koji se još uvijek naziva Grebak (greblje odnosno groblje) smješteno u prirodnoj udubini sjeverozapadno današnje crkve.Trojino groblje prati brdo Osredak oko kojeg je iskopan tajanstveni (bez osobite svrhe i potrebe) kanal 70-tih godina prošlog stoljeća. Danas na tom lokalitetu nema niti jedne kuće a trojino groblje je naknadno poravnano i na toj zemlji su zasađeni borovi. Prije spomenuto umjetno brdo Majevica se nalazi nešto sjevernije od trojinog groblja i po svemu odudara od tipičnih hercegovačkih brda a nasuto je zemjom na lokaciji kojom je nekoć prolazilo staro korito trijeke Neretve. Štoviše, Majevica se nalazi točno u središtu trokuta kojeg čine toponimi Desilo – Mogorjelo – Vid. Zašto ovo umjetno brdo ispod kojeg se kriju mnoge tajne nije arheološki istraženo predstavlja jednu od najvećih misterija za našeg vodiča gdina. Arapovića (sl. 10)

Članovi udruge Obličevac prolaze pored lokaliteta Grebak gdje je Salinas locirao staro trojansko groblje

RADNA STANKA U MOGORJELU

Nakon dvosatnog pješačenja u razgledavanje zanimljivih lokaliteta u Gabeli, negdje iza podne, smo krenuli za Mogorjelo u posjet još jednom mitskom mjestu Salinasove Troje gdje su svoj legendarni boj vodili Ahilej i Hektor.  U  Villa Rustica smo se osvježili sezonskim voćem i bezalkoholnim pićima te započeli skupni radni dio uz iznošenje hipoteza i raspravu sudionika s pitanjima našem vodiču. g. Nikici Arapoviću. (sl. 11)

Zasluženo osvježenje lubenicama i pipunima u Mogorjelu

Osobito istaknut doprinos u ovom dijelu našeg izleta je dao gdin. Krešo Vujović, homerolog i autor knjige “Troja nije u Troji” u kojoj je pobijao tezu meksičkog autora Roberta Salinasa Pricea da je Troja bila u Gabeli, nego je tvrdio da se ista nalazila u Ljubuškom. Gdin. Vujović nas je također impresionirao svojim recitalima homerovih stihova iz Ilijade koji su naišli na opće oduševljenje publike u autobusu na putu za Međugorje. (sl. 12)

Živa rasprava se nastavila i u autobusu na putu za Međugorje

POSJET MEĐUGORJU

Većina članova svih udruga je izrazila želju da posjetimo Međugorje te da se nakratko zaustavimo ispred crkve Sv. Jakova, upravo na dan blagdana zaštitnika Međugorja 25. srpnja, što smo sa zadovoljstvom i napravili zajedno s fra. Kristijanom Perkovićem, župnikom župe iz koje dolazi većina članova udruge Obličevac (Plina – Stablina) koji nam se priključio u Mogorijelu. (sl. 13)

Članovi udruge Obličevac ispred vanjskog oltara crkve sv. Jakova u Međugorju

NASTAVAK DRUŽENJA UZ RIJEKU TREBIŽAT

Druženje članova udruga i simpatizera se nastavio uz plenumski rad po grupama gdje smo pokušali sumirati sve viđeno i raspraviti što nam znači neretvanska Troja i na koji način je možemo iskoristiti prvenstveno u turističke svrhe. U iznimno ugodnoj i konstruktivnoj atmosferi, udruge Obličevac Ploče i Vrilo Studenci su potpisali Memorandum o suradnji s naznakom planova i projekata za budućnost. Time je radni dio ovog prekrasnog dana završio, ali smo se nastavili družiti uz hercegovačku mezu i teletinu ispod peke u čarobnom krajoliku uz rijeku Trebižat.  U Ploče smo se vratili oko 18.30 sati, a ovom prilikom se zahvaljujem našem članu Anti Šunjiću, vlasniku turističke agencije AS, na pomoći prilikom organizacije ovog izleta i ustupanju autobusa za potrebe udruge.

(sl. 14) i (sl. 15)

Članovi udruge Obličevac konačno su predahnuli na ručku uz rijeku Trebižat

Svečano potpisivanje memoranduma o suradnji udruga Vrilo Studenci i Obličevac

Članovi udruge Obličevac koji su sudjelovali na izletu 25. srpnja 2023. g.

• Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac
• Neven Nikolac, član udruge Obličevac
• Zoran Bule, član udruge Obličevac
• Jure Jovica, član udruge Obličevac
• Boro Bustruc, član udruge Obličevac
• Ante Šunjić, član udruge Obličevac
• Karlo Mateljak, član udruge Obličevac
• Norman Erak, član udruge Obličevac
• Darko Erak, član udruge Obličevac
• Teo Jakić, član udruge Obličevac
• Mislav Erak, član udruge Obličevac
• Anton Erak, član udruge Obličevac
• Nikica Radoš, član udruge Obličevac
• Tomislav Žderić, član udruge Obličevac
• Petar Dolić, hrvatski kipar i član udruge Obličevac
• Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog i član udruge Obličevac
• Kristijan Perković, župnik župe Plina – Stablina

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi, dobitnik Osobne nagrade Grada Ploča za 2023. godinu i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

FOTOGRAFIJE:

Slika 0 i naslovnica – Zastava udruge Obličevac ponosno se vije iznad rijeke Trebižat

Slika 1. – Članovi udruge Obličevac ispred crkve i franjevačkog samostana na Humcu u Ljubuškom

Slika 2. –  Članovi udruge Obličevac u arheološkom muzeju franjevačkog samostana na Humcu

Slika 3. – Artefakti iz ostave Krehin gradac pored Čitluka (8/7 st. pr. Kr.) u muzeju na Humcu

Slika 4. – Metalna figurica rimskog boga Merkura (1.- 2. stoljeće nove ere) u muzeju na Humcu

Slika 5. – Humačka ploča (10.- 11. stoljeće nove ere) i članovi udruge Obličevac u muzeju na Humcu

Slika 6. – Naš vodič po Gabeli gdin. Nikica Arapović i venecijanska karta Gabele

Slika 7.  – Članovi udruge Obličevac ispred venecijanskog / mletačkog kipa lava u Starom gradu

Slika 8. – Ostaci Prijamove palače u Gabeli

Slika 9. – Članovi udruge Obličevac na astronomskom opservatoriju Ilija na Avali

Slika 10. – Članovi udruge Obličevac prolaze pored lokaliteta Grebak gdje je Salinas locirao staro trojansko groblje

Slika 11. – Zasluženo osvježenje lubenicama i pipunima u Mogorjelu

Slika 12. – Živa rasprava se nastavila i u autobusu na putu za Međugorje

Slika 13. – Članovi udruge Obličevac ispred vanjskog oltara crkve sv. Jakova u Međugorju

Slika 14. – Članovi udruge Obličevac konačno su predahnuli na ručku uz rijeku Trebižat

Slika 15. – Svečano potpisivanje memoranduma o suradnji udruga Vrilo Studenci i Obličevac