By Početkom 21. stoljeća dolazi do zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi autoceste A1 koja u Gradu Ploče uglavnom prolazi kroz područje Istočne Pline dobrim dijelom slijedeći prapovijesni put koji je nekoć vodio od Neretve, preko Banje i Šarić Struge, i zaseoka Vrbica, Granica, Parmaći, Karamatići, Eraci, Puljani i dalje prema Ljubuškom (Bigeste) odnosno Metkoviću (Narona).
Uz spomenuti prapovijesni put identificirano je mnoštvo kulturnih spomenika i artefakata iz svih povijesnih razdoblja a brojnošću su prednjačile gomile (tumuli), stećci koji su uglavnom nalazili na njima i prapovijesne gradine. Sa istraženih lokaliteta Krč Eraci, okolica Eraka, Garište, Granica, Mišja Draga Vrbica i Dračevac Vrbica, dislocirani su stećci koji su nakon ispitivanja preneseni i odbačeni na lokaciju sjeverozapadno od crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe) gdje se i danas nalaze, ali na žalost ne znamo koji stećak je došao s kojeg lokaliteta. To je problem s kojim se bavi ovaj rad.
Forenziku ću početi s 3 citata od kojih je prva točka činjenica a druga i treća su izjave objavljene u stručnoj literaturi:
- Sjeverozapadno od crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe) danas se nalazi 33 stećka prenesenih s nepoznatog broja lokacija i trase autoceste A1 od Neretve do zaselka Eraci.
- Uz nekoliko iznimaka, većina istraženih lokaliteta su tumuli. S obzirom na grobove i nalaze podignuti su u prapovijesti, a korišteni su za ukapanje i u kasnijim razdobljima, o čemu svjedoče i numizmatički nalazi. Na prostoru Pline istraženo je ukupno 20 tumula.
- Na prostoru Eraka istraženo je ukupno 11 lokaliteta s registriranim grobnim cjelinama, od čega su 4 sadržavala samo ukope iz prapovijesti ili su već prethodno devastirani (AN37 prethistorijski tumul na uzvisini, AN38 Ograde, AN39 prethistorijski tumul i guvno, AN41 pet prethistorijskih gomila, AN68 dva prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje). Samo na lokalitetima AN37 prethistorijski tumul na uzvisini i A68 dva prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje i AN41 pet prethistorijskih gomila na tumulu 3 nisu utvrđeni ukopi iz srednjeg vijeka.
1. LOKALITET Krč, Eraci
Stećci na Krču su bili smješteni oko 250 m zapadnije od tumula 1 na Ogradi, odnosno tek nešto udaljenije Zelenike iznad Eraka, uz cestu nadomak crkve i groblja na dominantnom Obličevcu. Prema literaturi Tomasović, Alduk, Perkić, Topografija stećaka u Hrvatskoj, GKD, katalog izložbe, uz stari put istraženo je groblje s tri neukrašena sanduka, te ulomci jednog sanduka. Ovo je jedina nekropola stećaka u Istočnoj Plini koja je podignuta izvan konteksta tumula. „Svi stećci su nepravilni pravokutnici neujednačenih bridova i stranica, tek s poluobrađenim gornjim i bočnim stranama. Donja stranica stećaka je ostala u prirodnom obliku“.
Krč, Istočna Plina: Uz stari put istraženo je groblje sa 3 neukrašena sanduka te ulomci jednog sanduka. Literatura. Ivišić – Vulić 2008.
Zanimljivo je da se u literaturi iz 2011 koju potpisuje i Bilić osim Ivišića i Vulića NE SPOMINJE NIKAKAV ULOMAK SANDUKA već samo stećak – ploču koja se nalazi 200 metara zapadno.
Na nekropoli Krč dva su stećka P1 i P3 postavljena orjentacijom jugoistok – sjeverozapad, a jedan (P2) sjever – jug. Samo je stećak P3 nađen nad grobom, a bio je postavljen na kameni vjenac ispunjen sitnim kamenom. Druga dva su pronađena uz grobove P1 i južno uz grob , a P2 južno uz grob 3. Po načinu izrade to su slabo isklesani kvadri od lokalnog kamena. Gornja strana, te u nešto manjoj mjeri bočne stranice stećka – ploče bile su obrađene i donekle zaglađene.
Istraženi i dokumentirani stećci s ove lokacije na trasi autoputa prenijeti su na zaravan kod crkve Sv. Marije na Obličevcu. Kako smo u posjedu te dokumentacije, stećke s lokaliteta Krč je jednostavno identificirati. To su prema shemi koju sam izradio, stećci oznaka S1, S2 i S3.
- LOKALITET Okolica Eraka
Ovo je jedini lokalitet koji se sastoji od više različitih mjesta ali zasigurno uključuje AN41 Pet prethistorijskih gomila kao i lokaciju “ispod crkve” gdje je pronađen po jedan stećak. Koje još lokacije i koje još stećke možemo pripisati ovom lokalitetu je jedna od važnijih tema ovog elaborata.
“Ispod crkve” Uznesenja BDM
Oko 200 metara zapadno od groblja na Krču, na padini Obličevca, nađen je izdvojeni grob sa stećkom – pločom. Smješten je uz oputinu koja se spušta od crkve Sv. Marije prema zaseoku Eraci. Stećak je neukrašen, gornja i bočna strana su tek priklesane, dok donja strana stećka nije obrađivana.
AN41 pet prethistorijskih gomila – tumul 4
Na bazi tumula nađen je veći broj keramičkih ulomaka uglavnom razasutih u istočnom I jugoistočnom segment koji po svojim stilskim obilježjima propadaju cetinskoj kulturi………Stećak – sanduk (vel. 1,81 x 1,14 x 0,42-0,5 m) nije bio vidljiv na površini te se i nije naveo u referentnoj topografiji.
AN41 pet prethistorijskih gomila – tumul 5
Prethistorijski grob je devastiran izgradnjom srednjovjekovnog groba 2, a obložnice i poklopnica su iskorištene za nadgrobnicu koja nalikuje stećku – ploči. Masivna kamena poklopnica prapovijesnog groba 1 položena nad polegnutom obložnicom groba 2 time je dobila funkciju nalik stećku – ploči.
Istraženi i dokumentirani stećci s navedenih lokacija iz okoloce Eraka prenijeti su na zaravan kod crkve Sv. Marije na Obličevcu. Kako smo u posjedu dijela dokumentacije stećke s lokaliteta “ispod crkve” i AN41 pet prethistorijskih gomila i tumul 4 je jednostavno identificirati. To su prema shemi koju sam izradio, stećci oznaka S30 (s tumula 4) i S31 (ispod crkve). Da li je na Obličevac prenešena i ploča poklopnica nalik na stećak sa tumula 5 nije mi poznato.
- LOKALITET Garište Eraci
Na istraženom tumulu koji je smješten južnije od Eraka su bila 3 stećka – sanduka bez ukrasa.
Iako se autori ovoga navoda vjerojatno pozivaju na izvor Milošević, HAG 5. 2008 u navedenom članku ne možemo ništa pronaći o lokalitetu Garište.
Južnije od tumula kod Eraka (AN39 prethistorijski tumul i guvno) na položaju Garište nalazio se tumul označen kao AN48. Na njemu je istraženo 14 grobova od kojih 13 pripada kasnom srednjem vijeku, najvjerojatnije drugoj polovici 15. st. što temeljimo na nadgrobnim spomenicima i radiokarbonskoj analizi osteoloških ostataka iz groba 16.
Kako nemamo nikakvu dokumentaciju lokaliteta Garište već samo informaciju da se radi o 3 neukrašena sanduka, a pod pretpostavkom da su na Obličevac dopremljeni zajedno i smješteni na isto mjestom sa visokom vjerojatnošću možemo zaključiti kako se, prema shemi koju sam izradio, radi o stećcima oznaka S25, S32 i S33.
- LOKALITET Granica, Vrbica
Na istraženom tumulu koji je smješten oko 300 m južnije od Garišta, na poziciji Granica, su bile 4 ploče i 1 sanduk. Jedna ploča ima antropomorfni prikaz. U blizini je nađen i ukrašeni sanduk (križ, nož).
sl.1 Stećak – ploča s lokaliteta Granica s antropomorfnim motivom (foto: Miško Erak 2020)
Kako nemamo nikakvu dokumentaciju lokaliteta Granica već samo informaciju da se radi o 4 ploče i sanduku, a pod pretpostavkom da su na Obličevac dopremljeni zajedno i smješteni na isto mjesto sa visokom vjerojatnošću možemo zaključiti kako se, prema shemi koju sam izradio, radi o stećcima oznaka S17, S18, S19, S20 i S24. Na taj zaključak nas navodi jedini stećak – ploča koja ima antropomorfni prikaz (S17), kao i činjenica da su ovi stećci “slagani” u drugačijem smjeru (istok – zapad) od svih ostalih stećaka na Obličevcu (jug – sjever).
Nije poznato što se dogodilo sa “u blizini” pronađenim sandukom ukrašenim križem i nožem.
- LOKALITET Dračevac, Vrbica
Oko 1 km južno od prethodnog tumula (Put uz Vrbicu – Tumul 11, AN 52) istražena je manja srednjovjekovna nekropola ukopana u tumul na položaju Dračevac (AN57, Tumul 3).
Članak Numizmatički nalazi iz tumula s prostora Pline objevljen 2016,g. nam donosi najmanje dvije korisne informacije za identifikaciju stećaka na Obličevcu. Prvo, vrlo jasno definira prostorne odnose i udaljenosti među lokalitetima s gomilama na kojima se nalaze stećci i drugo jasno imenuje lokalitete ne samo geografskim nazivom već i dodijeljenim brojevima istraživanih tumula zajedno sa službenom nomenklaturom arheoloških nalazišta (AN).
Na istraženom lokalitetu koji je smješten oko 1 km južno od lokaliteta Granica bile su 4 neukrašene ploče i 1 sanduk.
Iako se autori ovoga navoda pozivaju na izvor Milošević, HAG 5. 2008 u navedenom članku ne možemo ništa pronaći o lokalitetu Dračevac.
Istraženi stećci s lokaliteta Dračevac i Mišja draga (foto: Miško Erak 2007.).
Igrom slučaja sam 2007. godine prolazio Vrbicom u trenutku kada su zaštitni arheološki radovi već bili završeni, a započela je izgradnja autoceste. Stećci s dva lokaliteta koja su međusobno bila udaljena samo 80 metara (Mišja draga i Dračevac) bili su “poslagani” pored trase buduće autoceste. Na priloženoj fotografiji iz 2007 se može prebrojiti točno 16 stećaka, koliko ih je zajedno bilo na ova dva lokaliteta, tako da nema nikakve sumnje da su oni već tada međusobno “izmješani” a i vrlo vjerojatno zajedno prebačeni na Obličevac. Ako je to tako, onda i na Obličevcu stećci s ova dva lokaliteta moraju činiti cjelinu.
- LOKALITET Mišja Draga, Vrbica
Oko 80 m južnije od lokaliteta Dračevac, na mjestu gdje se Mišja draga počinje blago spuštati prema delti Neretve, istražena su tri kamena tumula različite veličine – Tumuli 5, 6 i 7 (AN 58).
U katalogu izložbe Stećci piše: Uz put koji iz Šarića Struge vodi k Vrbici bilo je, u kontekstu tumula, 9 ukrašenih ploča i 2 sanduka (polumjesec, tordirani vijenac, tordirana vrpca, križ). pa se stječe dojam da se na lokalitetu nalazilo 9 ukrašenih stećaka – ploča što nikako ne može biti istinito. Kako se autori ovoga navoda pozivaju na izvor Milošević, HAG 5. 2008 pogledajmo što tamo piše
Prapovijesne su gomile kao ukopište rabljene i u kasnome srednjem vijeku, jer je po njihovim rubovima i u nasipu bilo ukopano 40 grobova iz toga doba. Jedanaest ih je nad zemljom bilo označeno nadgrobnim spomenicima u formi tanjih ili debljih dobro klesanih monolitnih ploča. Dvije od njih prelaze prosječnu debljinu za taj tip kasnosrednjovjekovnih nadgrobnika, pa ih se u tipološkom smislu može odrediti i kao kovčege. Ukrasi su na spomenicima malobrojni i jednostavni. Motivima reljefnoga polumjeseca ili tordiranoga vijenca najčešće im je ukrašena gornja ploha, a slična reljefna tordirana vrpca ukrašavala je i bočne strane dvaju kovčega. Samo je jedan kovčeg dodatno označen motivom križa.
Milošević i Šućur su identificirali 11 stećaka na 3 prapovijesne gomile od kojih su 9 klasificirali kao tipološki ploče a 2 stećka kao kovčege odnosno sanduke. Kao prilog članku objavljeno je i nekoliko fotografija na kojima se jasno mogu identificirati tri gomile označene kao tumuli 5, 6 i 7 (T5, T6 i T7), a na kojima se uočava izvjestan broj stećaka. Kako je dana i uvećana fotografija tumula T5 sa dva stećka a na T6 se vidi samo jedan stećak, jasno je da se preostalih 8 stećaka (od ukupno 11) nalazi na najvećoj gomili, odnosno onoj označenoj kao T7.
ri prapovijesne gomile T5, T6 i T7, na kojima vidimo stećke na vrhu Mišje Drage iznad Šarića Struge na putu za Vrbicu (foto: Z. Sunko)
Manja prapovijesna gomila (T 5) prije istraživanja na kojoj vidimo 2 stećka (izradio: R. Maršić)
Ovaj podatak je potvrđen objavljivanjem fotografije Tumula 7 iz Mišje drage u članku Jure Šućura: Tumuli u Dalmaciji – posljednjih 2000 godina, Recikliraj, ideje iz prošlosti, Arheološki muzej u Zagrebu, 2017. sl. 6, 124 na kojoj se doista vidi 8 stećaka na prapovijesnoj gomili. Štoviše, fotografija je tako kvalitetno napravljena s visokom rezolucijom da se na njoj vide reljefni obrisi i tekstura stećaka na gornjim plohama, što nam uvelike može olakšati njihovu današnju identifikaciju.
Nastavno na zaključke za prethodni lokalitet (Dračevac), stećci s ova dva lokaliteta su već 2007 međusobno “izmješani” i sigurno zajedno prebačeni na Obličevac. Ako je to tako, onda i na Obličevcu stećci s ova dva lokaliteta moraju činiti cjelinu.
Na Obličevcu su stećci s ova dva lokaliteta (Mišja draga i Dračevac), prema shemi koju sam izradio, označeni brojevima od S4 do S16, i od S21 do S24. Svi ukrašeni stećci u ovoj grupi koji su vidljivi na fotografiji J. Šućura pripadaju lokalitetu Mišja Draga i tumulu 7 a to su:
- S5 – na fotografiji u drugom redu u sredini s reljefom tordiranog vijenca
- S7 – na fotografiji u prvom redu desno s reljefom polumjeseca
- S9 – na fotografiji u trećem redu lijevo s reljefom tordiranog vijenca
- S10 – na fotografiji u trećem redu lijevo ili u sredini, dodatno označen motivom križa
- S13 – na fotografiji u drugom redu lijevo bez reljefa ali s karakterističnim udubljenjem
- S14 – na fotografiji u prvom redu lijevo bez reljefa ali s karakterističnom teksturom
- S15 – na fotografiji u drugom redu desno s reljefom tordiranog vijenca
Stećci “in-situ” na lokalitetu Mišja draga – Tumul 7, danas se nalaze na lokalitetu iza crkve Uznesenja BDM na Obličevcu (fotografirao: Jure Šućur 2007.).
PROBLEMI S LOKALITETOM “OKOLICA ERAKA”
Kada zbrojimo sve stećke sa šest nabrojanih lokaliteta (Krč 3, Okolica Eraka 2, Garište 3, Granica 5, Dračevac i Mišja draga zajedno 16) dolazimo do broja 29 a na Obličevcu se nalaze 33 primjerka. Logično je pitanje od kuda su prenešena 4 stećka za koje ne znamo baš ništa? Činjenica je da su ti stećci grupirani ali isto tako da imaju na sebi ili reljefe ili prepoznatljivu teksturu pomaže fotenzici.
- S26 – stećak s udubljenjem
- S27 – stećak s reljefom tordiranog vijenca
- S28 – stećak s reljefom polumjeseca
- S29 – stećak s nejasnim motivom
4 navedena stećka vrlo vjerojatno dolaze iz okolice Eraka. Naime, nalaze se u grupi stećaka koji su na Obličevac prenešeni iz neposredne blizine zaselka Eraci: Garište, “ispod crkve” i AN41. Nadalje, na početku smo naveli kako je na prostoru Eraka istraženo je ukupno 11 lokaliteta s registriranim grobnim cjelinama na cijelom području Istočne Pline da su istražena ukupno 20 tumula.
U dostupnoj službenoj literaturi registrirao sam 17 istraženih tumula na području Pline od ukupno 20, što znači da nam tri nedostaju (Prethistorijski tumul na uzvisini – 1, Ograde – 1, Prethistorijski tumul s guvnom – 1, 5 prethistorijskih gomila – 5, Garište – 1, Granica -1, Put uz Vrbicu – 1, Dračevac – 1, Mišja Draga – 3, 2 prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje – 2).
U dostupnoj službenoj literaturi nalazimo 8 istraženih lokaliteta s grobnim cjelinama na prostoru Eraka od ukupno 11, što znači da nam opet tri nedostaju (Prethistorijski tumul na uzvisini, Ograde, Prethistorijski tumul s guvnom, Ispod crkve, Krč, 5 prethistorijskih gomila, Garište, 2 prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje). O dva istražena lokaliteta (Prethistorijski tumul na uzvisini i 2 prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje) oko Eraka nemamo nikakve informacije iz stručne literature osim da na tim tumulima nisu utvrđeni ukopi iz srednjeg vijeka. Zanimljivo je da na lokalitetu koji se zove 2 prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje nije utvrđen ukop iz srednjeg vijeka pa je možda dobio naziv po stećcima koji su bili na njemu?
Kako nam u stručnoj literaturi nedostaju tri istražena tumula na prostoru Pline i tri istražena lokaliteta s grobnim cjelinama na području zaseoka Eraci, zakjučak može biti samo jedan. Nadalje, nigdje nema podataka o dva istražena lokaliteta (Prethistorijski tumul na uzvisini i 2 prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje) oko Eraka.
4 prenešena stećka na Obličevcu, za koje ne znamo od kuda su preneseni, mogu dolaziti samo s 5 lokaliteta oko zaseoka Eraci i to s dva istražena lokaliteta kojima znamo ime (Prethistorijski tumul na uzvisini i 2 prethistorijska tumula i srednjovjekovno groblje) i s tri za koja ne znamo baš ništa drugo, osim da su to bile istražene grobne cjeline u tumulima oko Eraka.
ZAKLJUČAK
Identifikacija 33 stećka koja se trenutno nalaze na lokaciji sjeverozapadno od crkve Uznesenja BDM je trebala biti napravljena kroz arheološke dnevnike koje su arheolozi dužni voditi prilikom zaštitnih istraživanja. Oni su vrlo vjerojatno i napravljeni, ali na žalost, nisu dostupni široj javnosti jer se vode i čuvaju kao “privatna imovina” što je nedopustivo. Stoga sam bio prinuđem na ovakav način, kroz dostupnu literaturu te vlasitte fotografije i saznanja, forenzikom doći do rješenja prije njihova prebacivanja. Naime, to je nužan korak i preduvjet da bi se oni mogli prebaciti, trajno zbrinuti, zaštititi i prezentirati na k.č. 2901, k.o. Plina, pored Stare župne kuće (kod Kule).
Na taj način bi se napravio prvi korak u provedbi integriranog razvojnog projekta „Stazama pločanskih stećaka“ čiji je konačni cilj zaštititi odnosno sanirati s konzerviranjem i eventualnim restauriranjem svih 12 nekropola stećaka u Gradu Ploče (od čega se 6 nekropola nalazi u Plini, 5 na području Staševice te jedna u Baćini) te ih napraviti pristupačnim široj javnosti osobito djeci školskog uzrasta i turistima.
Stećci bi na novoj lokaciji bili mnogo bliži i dostupniji svim posjetiteljima, prije svega pločanskoj djeci školskog uzrasta ali i potencijalnim turistima koji svakodnevno prolaze državnom cestom D513 za Međugorje. U konačnici čišćenje i održavanje 33 stećka bilo bi mnogo lakše i jeftinije jer bi se nalazili na neusporedivo pristupačnijoj lokaciji nego što je to danas slučaj.
Ovim potezom bi također počeli s revitalizacijom svojih davno napuštenih, zapuštenih, zaboravljenih ali iznimno vrijednih i potencijalno atraktivnih lokacija, ali prije svega objekata neprocjenjive kulturno – povijesne vrijednosti kojima ovi prostori ne obiluju: zgrade i prostora oko Osnovne škole i stare Župne kuće / kapele sv. Paškala „Kod Kule“ s pripadajućim česticama u Plini.
Prilog: Obličevac tlocrt stećaka na lokalitetu
LITERATURA:
Tomasović, Perkić, Alduk, Topografija stećaka u Hrvatskoj, Stećci, katalog izložbe, GKD, 2008.
Milošević, J. Šućur, Lokalitet Mišja Draga – Šarić Struga, HAG Ministarstvo kulture RH, 5/2008.
Bilić, Ivišić, Vulić, Arheološka istraživanja u Istočnoj Plini s posebnim osvrtom na groblja kasnog srednjeg vijeka, u Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, ur. M. Tomasović, Gradski muzej Makarska, Makarska 2011.
Tomasović, Kasnosrednjovjekovno groblje u tumulu 1 na Ogradi (Dražice) u Eracima (Istočna Plina), Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini Katalog izložbe (ur. M. Tomasović), Gradski muzej Makarska, Makarska, 2011., 285-322.
Šućur, Maljković, Numizmatički nalazi iz tumula s prostora Pline, Zbornik radova 8. međunarodnog numizmatičkog kongresa u RH, Rijeka, 2016.
Šućur, Tumuli u Dalmaciji – posljednjih 2000 godina, Recikliraj, ideje iz prošlosti, Arheološki muzej u Zagrebu, 2017.
Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi, predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac i dobitnik Osobne nagrade Grada Ploča za 2023. godinu.
