By Kako stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest, primjerice srčani udar, odgovorna je za 7,3 milijuna od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti u svijetu. Kadriovaskularne bolesti krivac su za smrt oko 50 posto pacijenata koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti.
No, ovi podaci su posebno zabrinjavajući kad se u obzir uzme kako od kardiovaskularnih bolesti umire sve više mladih ljudi ili se od njih razbolijevaju. Izuzetak nije ni dubrovačko područje, što je za Dubrovački dnevnik potvrdio i dr. Jerko Ferri Certić, voditelj Odjela za kardiologiju u Općoj bolnici Dubrovnik.
PRIJE JE 80 POSTO SLUČAJEVA BILO NEKOMPLICIRANO. SAD JE OBRATNO
„U pravu ste, može se reći kako se praktički radi o ‘pandemiji’. Ono što se doista promijenilo zadnjih godina jest to kako nam sve više mladih dolazi s ozbiljnim kardiološkim problemima. Tako je u našoj bolnici, ali i ostalim hrvatskim bolnicama,“ izjavio je dr. Ferri Certić.
Zanimljivo je i kako se tu sve više i češće radi o ozbiljnijim problemima i dijagnozama.
„Kad bi nam se prije javljali takvi bolesnici, u 80 posto slučajeva bi to bile nekomplicirane lezije krvnih žila, a u 20 posto slučajeva bi se radilo o onim kompliciranima. Sad je taj postotak obratan. To prije nije bilo tako,“ tvrdi dr. Ferri Certić.
Na pitanje u kojoj su dobi ljudi koji se sve češće javljaju zbog kardiovaskularnih problema, Ferri Certić tvrdi kako su to ljudi od nekih 40-ak godina.
„Mi danas sve češće vidimo ljude od 40 godina s ozbiljnim problemima. To sada nije ništa vanredno, a prije smo se tome čudili,“ kaže šef dubrovačke kardiologije.
RAZMISLITE O PRONALASKU HOBIJA
Naravno kako se uz ovakve podatke i nove negativne trendove postavlja pitanje koji su uzroci takvoj situaciji.
„Rekao bih kako su to neaktivnost i loša prehrana, koje dovode do pretilosti, a koja je onda podloga za različite zdravstvene probleme poput visokog tlaka ili dijabetesa. Prije su svi bili vanka, a danas su igrališta prazna. Također, jede se brza, prerađena hrana, piju se visokokalorična pića. Sve to ima poguban utjecaj na zdravlje. Također, stres i užurbani način života kakav danas živimo svakako nepovoljno utječu na kardiovaskularni sustav,“ govori dr. Ferri Certić za Dubrovački dnevnik.
Dakle, trebalo bi se više kretati, jesti zdraviju hranu, no kako se zaštititi od stresa kad je način života zapravo postao užasno brz u svim segmentima?
„Bez obzira na sve to, osoba bi morala pronaći neki hobi koji je opušta. To mogu biti planinarenje, vožnja bicikle, pa i sobne, neki sport, rekreacija… Iznimno je važno jesti više kuhane hrane, što više ribe, povrća, voća, neprerađene hrane… I, naravno, biti aktivan, što više hodanja, brzog hodanja… To su mali pomaci kojima čovjek može napraviti velike stvari za svoje zdravlje i svoj kardiovaskularni sustav,“ istaknuo je Ferri Certić.
I, naravno, prestati pušiti! „Pušenje je također jedan od najrizičnijih faktora. No čini mi se kako su ljudi prije 40 ili 50 godina više pušili nego danas, a danas su kardiovaskularne bolesti češće, tako da bi i uz prestanak pušenja trebalo primijeniti zdrave navike poput kretanja i unošenja zdrave hrane,“ dodaje voditelj dubrovačke kardiologije.
‘VIDJELI SMO SVAŠTA TIJEKOM PANDEMIJE COVIDA’
Kad se spominju mladi bolesnici koji su oboljeli ili umrli zbog srčanih problema, često se pokrene pitanje virusa Covida-19, ali i cjepiva protiv virusa te njihove povezanosti s upalom srčanog mišića i ovojnice.
„Tijekom pandemije Covida smo svašta vidjeli – veliki broj plućnih embolija, infarkte, upale… Ne znam je li to ima veze s Covidom ili s cjepivom, ali vidjeli smo ljude kojima bi pala snaga srca na 20 posto i koji su dolazili u stanju da se ne mogu uspeti na prvi kat, a prije mjesec dana su vježbali u teretani,“ kaže šef dubrovačke kardiologije.
SIMPTOMI KOJE NE SMIJETE IGNORIRATI
Osim kardiovaskularnih bolesti, danas su učestali i anksiozni poremećaji pa mnogi, uvjereni kako su doživjeli infarkt, imaju neugodan, ali bezopasan napad panike. No, bio infarkt ili napad panike, važno se javiti liječniku koji će kazati o čemu se radi. Dr. Ferri Certić objašnjava kako prepoznati eventualne probleme s kardiovaskularnim sustavom.
„Uvijek je prisutna prsna bol, naročito kod mladih ljudi, pogotovo povezana s naporom. Osobe obično primijete kako se s njima nešto čudno događa, kako osjećaju zamor pri naporu, kako bi prije bez problema napravile 50 skalina, a sada ih to jako umara. Loše opće stanje, umor, nedostatak zraka… Ponekad se to može činiti kao respiratorna infekcija, a zapravo može biti početak neke ozbiljne srčane komplikacije. Naravno, ne znači svaki od ovih simptoma nužno i kardiovaskularnu bolest, ali može značiti, tako je da je dobro javiti se liječniku opće prakse koji će osobu dalje uputiti na hitni prijem, ako je to potrebno. Mi u dubrovačkoj bolnici imamo zaista brze i kvalitetne alate kojima se može potvrditi ili isključiti postojanje problema kao što su elektrokardiogram, ultrazvuk, MSCT, magnetna rezonanca, intervencijska kardiologija… Kardiologija je jako napredovala,“ govori dr. Ferri Certić.
DUBROVAČKA KARDIOLOGIJA PREDVODNICA TRENDOVA
Uz to što je kardiologija jako napredovala, važno je kako dubrovačka bolnica prati trendove i kako je njen odjel za kardiologiju na visokom organizacijskom, tehničkom i profesionalnom nivou.
„Po tom pitanju uopće ne zaostajemo za Europom. Mi smo mala sredina i imamo problem s ljudstvom, pa i u medicini, no 40 godina sam u ovom poslu, 20-ak godina sam šef dubrovačke kardiologije i jako sam zadovoljan stanjem na odjelu. Imamo mlade liječnike specijalizante koji su vrlo perspektivan mladi pomladak, mlade doktore koji su najbolji u svojoj klasi, kao i iskusne liječnike koji doprinose stabilnosti, iskustvu i mudrosti. Imamo i vrijedne konzultante, jednu top klasu doktora koji dolaze u Dubrovnik. Dolaze nam mladi, perspektivni liječnici, ali i prof. dr. Bulum koji je šef interventne kardiologije u KBC Rebro i koji dolazi raditi na nekoliko dana,“ kaže dr. Ferri Certić koji dodaje i podatak kako se na dubrovačkoj kardiologiji samo ove godine napravilo čak 600 intervencija na krvnim žilama!
Kako kaže, svega toga vjerojatno ne bi bilo bez sjajne suradnje s ravnateljem dr. Marijom Bekićem i Upravom bolnice koja podržava njihov rad i zalaganje, pa i u vidu nabavke nove, moderne opreme. Dr. Ferri Certić ističe kako bi uskoro trebao biti implementiran skupi i iznimno vrijedan program impela, što je svojevrstan kateter koji se koristi kao ventrikularna potpora pacijentima sa slabim srcem. Navodi i kako je prije mjesec dana organiziran dvodnevni tečaj kardiopulmonalne reanimacije proveden od strane licenciranih stručnjaka, a 26 zaposlenika dubrovačke kardiologije i hitnog medicinskog prijema je prošlo obuku. Uz sve navedeno, dubrovačka kardiologija zaista ima sjajnu perspektivu, pa možda jednog dana i postati Zavod za kardiologiju, što bi bila preteča neke buduće kliničke bolnice koja bi dubrovačkom području itekako bila potrebna, a i s obzirom na to kako je sama bolnica davno izašla iz okvira regionalne.
Dakle, odgovarajuću medicinsku skrb stanovništvo ima u bolnici, samo je potrebno uvesti neke zdrave navike u život, dok bi nadležni trebali više raditi na prevenciji.
„Mi kao Hrvatsko kardiološko društvo predstavljamo jednu ozbiljnu skupinu i ne kaskamo za Europom. Ipak, ljudi nam dolaze ‘iz čista mira’ s velikim i ozbiljnim problemima. Imamo plan i radimo na rješenjima, ali mislim kako bi prioritet države trebala biti izrada jedne nacionalne strategije koja bi pomogla u rješavanju ovog velikog problema,“ poručuje dr. Ferri Certić, prenosi Dubrovački dnevnik.
